06/16/2026
Tūsite, Siune 16: Lau Folofola – Senesi 21: 8-21
Ki’i Ama: Senesi 21: 17, “Pea ongo ki he `Otuá `a e le`o `o e tamá, pea ui mai mei langi `a e ‘angelo `a e `Otuá kia Heka’ā, `o ne me`a mai, ‛Ko e hā `okú ke pehē ai, Heka‛ā? `Oua te ke manavahē he kuo ongo ki he `Otuá `a e le`o `o e tamá mei he potu `okú ne `i aí.’”
Pou ‘Ao: ‘Oku kei hokoatu pe ‘etau fakalaulauloto ‘i he talanoa ‘o ‘Epalahame, ko e Tamai ‘o e Kakai Tuí. Ne tau lave ‘aneafi ki he natula faka-Tamai ‘o e fa’ahinga ‘o e tangata, na’e ‘inasi ai ‘a ‘Epalahame. Ko e ‘ahó ni, ‘oku hangē ko e talanoa huá, “oku nifi é, kae nafa é.” Ko ‘aneafi ne tau talanoa ki he fatongia faka-e-tamai ‘o `Epalahamé pea `oku `inasi ai `a e tamai kotoa pe. Ko e ‘ahó ni, ‘oku tau a’aa’a atu ki he lolotó ke sio tonu ki he ngaahi faingata`a `oku tofuhia ai ‘anautolu ‘oku kau ‘i he talanoá. `Oku tau sio tonu ki he vā ‘o Epalahame pea mo hono uaifi ko Selá, mo e feinga `a `Epalahame ke talangofua ki he ngaahi tu`utu`uni mo e fekau kuo fai kiate ia mo hono fāmilí. ‘Oku hā ‘i he talanoá ‘a e tu’tu’uni na’e fai ‘e Sela kia ‘Epalahame ke fakahoko kia Heka’ā mo ‘ene tamá. Na’e pau ke taliangi ‘a Heka’ā he ko e sevāniti. ‘Oku tau fetaulaki tonu ai mo e loloto ‘o e faingata’a fakaeloto na’e fekuki mo e tokotaha kotoa ‘i he talanoá ni. Ko ‘Epalahame ko e tamai kia ‘Aisake mo ‘Isime’eli lō ua. Neongo ‘oku ‘ikai ke talanoa ki ai `a e Folofolá, ka ‘oku tau tui na`e ma`u pe `e Epalahame `a e ongo faka-e-tamai ne tau lave ki ai ‘aneafi, pea te tau fakamanatua ‘i he Sāpaté, ma`a hono ongo fohá lō ua. Na’e toki mamahi ‘a Sela ka ko ia pe na’a ne fokotu’utu’u mo mape’i ‘a e me’a kuo nau a’u ki aí. Pea kukuta ‘a Heka’ā, ka ko hai te ne ala tangi ki ai he ko e sevāniti mo e pōpula. ‘Oku fio ‘a e mamahí, ‘itá, ‘ofa, tokanga, fakatomala, hanu mo e hā fua ‘a e ngaahi ongo faka-e-loto `oku fakanatula pe ke `inasi ai ha kakai `oku nau fou `i he hala fononga ‘oku fai ki ai ‘a e talanoá. Ka ko e talanoa ‘eni ‘o e kakai tui ‘Otuá. ‘I he uhouhonga ‘o e fu’u maumau ko ‘ení, ‘oku kei ‘Otua pe ‘a e Otuá. Na`e kei “ongo`i (pe)`e he `Otuá,” ’a e tangi mo e to’e na`e hake mei he fa’ē mo `ene tamá, kae’uma’ā ‘a e fu’u maumau na’e tofanga ai ‘a e fale ‘O ‘Epalahamé. `Oku fakamahino mai he ki`i Ama `o e `ahó ni, `oku kei `i ai pē `a e `amanaki, he na`e kei ongona pē `e Sihova `a e le`o `o e tamá. Fakafeta`i `oku kei ongona pē `e Sihova `a e le`o `o e kau `Isime`eli kuo tupu hake `i hotau lotolotongá, `o hangē kuo li`ekina kinautolu pea ngali kuo siva `a e `amanakí `o `ikai ke `i ai ha kaha`u lelei mo ha fakatu`amelie. ‘Oku kei a’u mai pe ‘a e ivi fakafo’ou ‘o Sihová ‘o fakalelei’i mo faito’o ‘a e ngaahi maumau ‘oku hoko ‘i he ngaahi lotofale ‘o e fāmilí, ‘o makatu’unga ‘i ha ngaahi fai tu’utu’uni kuo fehalaaki mo taumu’a valea. Fakafeta’i ko e kelesi `a e `Otuá ‘oku kei tafesino’ivai `o a’u ki he ngaahi feitu’u ‘oku ‘ikai ke ala a’u ki ai ‘a e tangatá. ‘Io, ‘e tupu pē ‘a e monū’ia, ha potu te ne a’u ki ai, Hangē ha ngoue ‘uheina, ‘O lahi hono tapuaki (Himi 468). ’Oua te tau fiu `i he lotu mo e hūfia `a e ngaahi faingata`a mo e maumau ‘i hotau ngaahi lotofalé, he `oku kei “ongo’i pe e he `Otuá.”
‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: ‘E ko `eku tala `eni `I ha kovi pe lelei, `Oku `ia `Atonai, Hoku ngaahi matavai.
----------------------------------------------------------------
Mei he Halanga Tapuaki.