Lents Tongan Fellowship UMC

Lents Tongan Fellowship UMC Open Hearts, Open Minds, Open Doors. Come as you are, we welcome everyone.

07/12/2024

Kataki 'oku mau hiki ki he peesi 'e taha. Ko'ene 'osi pe hono 'enisinia'i e peesi koe ia teu fakahoko atu. Malo.

07/12/2024

Our Conference is proud to have two great elders nominated as episcopal candidates by the Western Jurisdiction of The UMC. Please send your prayers to Rev. Duane Anders and Rev. Karen Hernandez as they start this journey, which has so far included answering questions from the Committee on Episcopacy. A certifying ballot will take place this evening and the 22 candidates must receive 5% of vote totals in order to continue the journey.

07/07/2024

Mei He Halanga Tapuaki

Ki’i Ama: Ki’i Ama: Ma’ake 6: 11, “Pea ‘ilonga ha potu ‘e ‘ikai tali kimoutolu, pe fanongo kiate kimoutolu, pea ka mou ka tuku fononga mei ai, mou tūtuu‘i ‘a e efu ‘i homou ‘aofiva‘e, ko e faka‘ilonga kiate kinautolu.”

Pou ‘Ao: ‘Oku kau ‘a e ‘ikai ke talitali lelei’i ‘o ha taha, ‘i he ngaahi me’a ‘oku hoko tatau ‘i he ngaahi matakali kotoa pē. Ko e ngaahi me’a ia ‘oku fakamāmani lahi hono faí ‘o hangē ko e “lau lanú” mo e “fe’au’auhi ki he ‘uluakí.” ‘Oku ou tui ‘oku tatau kotoa pe ‘etau mahinó he kuo tau ‘osi fou mai ai. Ko e ni’ihi, ko e ‘ikai ke talitali lelei’i ‘e he fāmilí ‘o tatau pe mo kinautolu ‘oku ongo’i pehē ‘i he Siasí mo e feohi ‘oku fai he sosaietí. Pea na’a mo hotau ngaahi lotofale fakafāmili tonú, ‘oku tau fa’a ongo’i he taimi ni’ihi ‘a e ‘ikai ke talitali lelei’i ai kitautolu koe’uhi ko ha ngaahi fetō’aki ‘i he’etau ngaahi me’a fakafāmilí. ‘Oku hanga ‘e Sīsū ‘i hotau Ki’i Ama ki he ‘ahó ni ‘o ako’i ‘ene kau Akó fakataha mo kitautolu ki he me’a ke nau fai ‘i he taimi ‘e ‘ikai ai ke talitali lelei’i kinautolu ‘i ha feitu’u te nau ngāue ai. Tokanga’i, na’e ‘osi ‘afio’i pe ‘e Sīsū ia ‘e ‘i ai e feitu’u ‘e ‘ikai ke nau talitali lelei’i kinautolu. Ko e founga ‘o honau fakatale’í ‘e kehekehe pe, ko e ni’ihi, ‘e ‘uhinga ia ko kinautolu pea ko e ni’ihi, ‘e ‘uhinga ia koe’uhi ko Sīsū. ‘Oku tau ‘ilo ‘a hono mamahi ‘o e taimi ‘oku talitali kovi’i ai kitautolu ‘i ha fa’ahinga ‘atakai pea na’e tokanga ‘a Sisu ke teuteu ‘ene kau Ako ki ha taimi ‘e hoko ai kia kinautolu. ‘Oku mo’oni e moto ‘a e ‘Apiako ‘e taha, “Ki he Lelei Taha.” Ko e me’a pe ia ke fai ‘e he kau Akó pea kapau leva ‘oku ‘ikai fe’unga ia ki he kakai ‘oku fai ki aí, pea nau situ’a meiate kinautolu. ‘E ‘ikai ke nau toe lava ke fai ha me’a ‘o huluatu ‘i honau mafaí. Neongo ‘enau faka’amu ke tuki mo nonofo ‘a e mo’oni ‘o e Folofola Mo’ui ‘a e ‘Otuá ki he loto mo e loto, ka ‘o kapau ‘oku ‘ikai ke tali lelei’i ‘e he kakai ‘oku nau ngāue ki aí, pea ko e koto “fakala’ā pe ‘i sia tamaki.” ‘Oku “Ongoongolelei ‘a e Kōsipeli” ‘i hono tali lelei’i ‘e he loto mo e loto. Ko hono fakamālohi’i ‘o ha loto ke ne tali ta’eloto ‘a e Folofola ‘a e ‘Eikí (coercion) pea ‘oku ou tui ‘okú ne maumau’i ‘e ia ‘a e laumālie mo e ‘uhinga ‘oku “Ongoongolelei” ai ‘a e Kōsipelí. ‘Oku fiema’u ke tali ‘e he kakai ‘oku ‘ave ki ai ‘a e Ongoongolelei ‘o Kalaisi ‘a e Folofola ‘a e ‘Eikí ‘aki ‘a e loto ‘oku hangamālie. ‘Oku mahu’inga ke nau ongo’i ko e Folofola ‘okú nau talí ko e Ongoongolelei ia ‘oku Fungani haké. ‘I he taimi tatau, ‘oku mahu’inga pe ke tau ma’u mo e mahino, ko e lelei taha pe te tau ala lava ko hono fai hotau “’osi’osingamālié”. Ko hono talí mo ‘ikai ke talí, ko e me’a ia ‘anautolu. ‘Oku mahu’inga ke tau sivisivi’i ‘etau to’o fatongia ‘oku faí ke ‘ilo ‘oku tau fai hotau “Lelei Tahá.” Fakafeta’i kapau ‘oku ‘i ai ha ngaahi laumālie ‘oku toloto monū’ia ai, pea ka ‘oku ‘ikai, pea tau fai pe me’a ‘oku akonekina kitautolu ki ai ‘e Kalaisí, “Pea ‘ilonga ha potu ‘e ‘ikai tali kimoutolu, pe fanongo kiate kimoutolu, pea ka mou ka tuku fononga mei ai, mou tūtuu‘i ‘a e efú ‘i homou ‘aofiva‘é, ko e faka‘ilonga kiate kinautolu.”

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: Fakafeta’i atu ‘e ‘Otua he fakahinohino kuo mau lave ai ‘i he feohi ‘a Sīsū Kalaisi mo ‘ene kau Akó ‘o nau ‘ilo ai ‘oku fe’unga ‘ānoa pe ‘enau ‘ofá, potó, ivi mo e ‘ilo ki ho’o ngāué, neongo ‘a e ‘ikai ke tali lelei’i kinautolú. Fakamālō atu ho’o ui au “ko e fe’unga” ki ho’o ngāué. ‘Emeni.

07/05/2024

Mei He Halanga Tapuaki

Ma’ake 6: 8, “Na‘á ne tu‘utu‘uni foki kiate kinautolu ke ‘oua te nau to‘o ha me‘a ki he halá, ngata pē ‘i ha tokotoko; kae‘oua ‘e ‘ave ha mā, pe ha kato ‘oho, pe fakapona ha pa‘anga kapa ‘i honau no‘ó.”

Pou ‘Ao: Ko kimautolu e mātu’a mo e finemātu’a Faifekau ‘i he Cal-Pac Annual Conference, ‘oku ‘omai ‘emau container fute ‘e 20 ke fa’o ai ‘emau nga’oto’otá ‘o kapau ko ha hiki mei Los Angeles ki Hawaii (Hawaii ki LA). Ko e loli leva ‘a e fehikitaki faka-lotofonua pe ‘i LA, pea mahalo ‘oku tatau pe mo Hawaii. Ko e fakamolé ‘oku vahevahe ‘e he Konifelenisi mo e Siasi fakakoló. ‘Oku kau ‘a e Vahenga ‘o e kau Faifekaú ‘i he me’a mahu’inga ‘oku tokanga ki ai e P**e Fakavahé mo e Komiti Faifekaú ‘i ha taimi ‘oku fakakaukau’i ai ‘a e Fehikitakí. ‘Oku fiema’u ke fakapapau’i ‘e lava ‘e he Siasí ‘o fua e Vahenga ‘o e Faifekaú fakataha mo e ngaahi fakamole kehe ‘a e Siasí ki hono fakalele ‘o e fatongia e Siasí mei he ‘aho ki he ‘aho. ‘Oku hanga ‘e hotau Ki’i Ama ki he ‘ahó ni ‘o fakamahino mai ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha fu’u ‘ilo lahi ‘a e kau Akó ki he tu’unga ‘e ‘i ai ‘enau mo’uí ‘i he’enau muimui kia Kalaisí. ‘Oku mahino ‘enau taumu’a ngāué: Ko ‘enau ‘alu ki tu’a’ā ‘o ‘ave ‘a e Ongoongolelei ‘o Kalaisí ki he kakai kotoa pe ‘i he feitu’u kotoa pē. Ko e me’a na’e ‘ikai ke fu’u mahinó, ko e founga ‘oku fai ‘aki ‘enau “’alu ki tu’a’ā.” Ko honau tu’utu’uni eni ‘okú ne huluhulu kitautolu ‘i hotau Ki’i Ama ki he ‘ahó ni. Mahino pe ‘a e lahi faufau ‘o ‘enau falala kia Sīsū ‘i he’enau fiemālie ke ‘oua na’a to’o ha me’a tukukehe pe honau tokotokó. Na’e ‘ikai ke ngata pe ‘i he’enau tuku ‘enau nga’oto’ota kotoa pe ‘i ‘api, ka na’e toe tuku mo honau lotó mo e me’a na’á nau faka’amu ke faí, kae fakaongo taha pe ki he angi ‘a honau ‘Eikí. Pea tau faka’uta ange ā ki he lahi faufau ‘o e tui mo e falala ki he Ui ‘a e ‘Otuá, ke faingofua pe ‘a hono si’aki ‘o e ngaahi palani mo e fokotu’utu’u fakafo’ituitui kae tali ‘a ‘ene angí. ‘E lava ke pehē ha’atau tali ha fekau mai ‘a e ‘Eikí ‘i he taimí ni kiate kitautolu ke “alu ma’ana” pea ‘oua na’a to’o ha me’a ‘e taha ‘e tokoni’i kitautolu he halafonongá? Ko e hā ho’o tali ‘o kapau ko e “Fekau’i eni ‘o’ou?” ‘Oku fai ‘e Sīsū ‘a e Ui pea ‘okú ne muimui’i ‘a e Ui ko iá ‘aki honau fakaivia mo fakamafai’i ki he fatongia mamafa ‘oku Ui kinautolu ki aí. Ko e mafai ia na’e ‘oange ‘e Sīsū ki he’ene kau Akó ‘i hono taimí pea tuku’au mai ‘i he hisitōlia ‘o e Lotu Faka-Kalisitiané ‘o tau lave monū ai ‘i hotau kuongá ni. Ko hono fakatāu’i ‘o kinautolu ‘oku Uí, ko e me’a ia ‘a Sīsū. KO hotau fatongiá ko e tali ‘Io ki hotau Uí pea toki fakakakato ‘e Sīsū ‘a e toengá ‘aki ‘ene akonekina, ‘ofa, tāpuekina, fakaivia mo tataki kinautolu kuó ne uí ke mo’ui ‘aki ‘a e ‘ofa na’á ne ‘ofa’i ‘aki kinautolú. Ko e me’a tatau pe mo ia ‘oku fai ‘e Sīsū kiate kitautolu fakafo’ituitui ‘i he kamata’anga ‘o e ta’u faka-Konifelenisí ni. ‘Okú ne ui kitautolu ke tau ‘ofa, pea ngāue ki he fakamaau totonu ‘i he sosaieti ‘oku tau fau fatongia aí pea fai hotau lelei tahá ke ‘unuaki’i ‘a māmani ke ofiofi he tu’unga ‘oku ‘i ai ‘a Hēvaní.

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: ‘E ‘Otua, fakaivia kimautolu ke fai ho finangalo ‘i māmani. Fakaafe’i kimautolu ki ho’o ngāue ki hono fakalotofo’ou ho Siasí mo fakafo’ou ho māmani. ‘Emeni.

07/05/2024

Mei He Halanga Tapuaki

Ki’i Ama: 2 Kolinito 12: 10, “Ko ‘eku vaivaí, mo hoku fa‘a ta‘e toka‘í, ko hoku fa‘a ngaohikovi‘í, mo hoku ngaahi faingata‘a‘iá, ‘oku ou tali fiemālie kotoa pē koe‘uhí ko Kalaisi. He tā ko ‘eku vaivaí, ko ‘eku toki kaukauá ia.”

Pou ‘Ao: Ko e taimi ‘oku hilifakinima ai ha Faifekau Hoko (Elder) pe Tikoni (Deacon) ‘i hotau Siasi (United Methodist Church) pea ‘oku hili ‘e he Pisopé hono ongo nimá ‘i he Faifekaú mo ne pehé, “Take authority as an elder in the Church to preach the Word of God, and to administer the Holy Sacraments” – Ngāue’aki ‘a e mafai ‘o e Faifekau Hoko ‘i he Siasí ke malanga’aki ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá mo fai ‘a e Sakalameniti Toputapú! Ko e taumu’a eni ‘o ‘etau ‘alu ki he seminalió pea mo e ngaahi ta’u lahi ‘o e feinga fakaako mo e faingata’a’ia ‘i he fa’u pepa mo e toutou ta’utu he sea velá (hot chair) ‘o faka-matapeko mo tali fehu’i ki he Poate ‘o e Hilifakinima ‘a e Konifelenisí. Kātoa ‘o e ngaahi hela mo e ongosia ‘o e ngaahi ta’u lahi ko iá, kuo nau mole atu he momēniti ‘o e Hilifakinimá. Ko e taimi ‘o e fakamanava hake ‘i he mahino kuo fai e memipa kakato ‘i he Konifelenisí. Kae pango, he ‘oku ‘ikai ke lava ‘e he “mafai ‘o e Hilifakinimá” ke ne fakama’a faka’aufuli ‘a e ngaahi faingata’a kehekehe ‘oku kei faingata’a’ia ai e kau Faifekaú. ‘Oku kei manavasi’i pe ni’ihi he malangá na’a ‘i ai ha me’a ‘oku ‘ikai ke fe’unga mo e fakakaukau ‘a e Siasí. ‘Oku ‘ikai ke lava ‘e he “mafai” ‘o e hilifakinimá ke ne fakangata faka’aufuli ‘a e taalafili ‘i he lotó pe ‘oku tonu koā ‘a e fai tu’utu’uni na’e faí. Ko e faingata’a lahi taha ki he kau Faifekau ni’ihi ko ‘enau manavasi’i na’a hoko ha’anau to’o fatongia ke fofonga vaivai ai e Siasí pea mo Kalaisi. Kae fakafeta’i he ‘oku ‘ikai ko e talanoa faka’osi ia ma’á e kau muimui ‘o Kalaisí. ‘Oku tau monū’ia he ‘oku tau ma’u ha Tohi ‘oku fonu he talanoa ki he kakai tatau pe mo kitautolu na’á nau toutou humu he fononga’angá ka na’e kei finangalo ‘ofa pe ‘Otua ke fengāue’aki mo kinautolu. Neongo ‘enau toutou tōmohumú he tauhi vā ki he ‘Otuá mo e kaungā fonongá, ka na’e kei me’angāue’aki pe kinautolu ‘e Sihova. Na’e ‘i ai e kakai na’e le’ole’o vale pea ko e ni’ihi ko e vale he fokotu’utu’u ha’ane lea pe malanga. Ko e ni’ihi ko e kau fe’auaki, tānaki tukuhau, kaiha’a ‘akau, foha maumau koloa, kau fakatanga lotu. Na’e kei malimali pe hono fofongá pea fakaava mo hono matapā peá ne folofola atu, “Kuó u fili koe.” ‘Oku tau ma’u ha ‘Otua ‘oku folofola mai, “Pea te mou hoko ko hoku kakai, pea te u hoko au ko homou ‘Otua” (Selemaia 30: 22). ‘Oku tau ma’u ha ‘Otua ‘okú ne ‘afio’i hotau vaivai’angá peá ne palōmesi mai te ne ngaohi ke tau mālohi noa. ‘Oku tau ma’u ‘a e ‘Otua ‘o e Hulú mo e Opé, pea ‘okú ne ‘afio’i ‘etau tōnounoú pea fakafeta’i he ‘okú ne ‘afio’i hotau lotó mo hotau laumālié pea ‘oku kei hulu ‘ānoa pe ’ene meesí mo ‘ene ‘ofá ma’a ‘etau ngaahi me’á. Na’e ‘ikai ke toe ‘ufi’ufi’i ‘e Paula hono vaivai’angá ‘o hangē ko hotau Ki’i Amá. ‘Oku tau fakamālō kia Paula he’ene fakamahino mai ko e ‘Otua ‘oku tau lotu ki aí ‘oku hulu pea Ope atu pea te ne kei lava pe ke me’angāue’aki kitautolu mo ‘etau tōnounoú ke fakakakato ‘ene misioná. Fakafeta’i!

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: ‘Otua ‘o e Kelesí, fakalotolahi’i au ke u foaki atu hoku kotoá – ‘o kau ai hoku vaivai’angá mo ‘eku tōnounoú, pea ke ngaohi au ke hoko ko e fakahā’anga ‘o e ‘Afioná ki māmani. ‘Emeni.

07/03/2024

Mei He Halanga Tapuaki

Ki’i Ama: 2 Kolinito 12: 9, “Ka ko eni pē ‘ene talí, “‘Oku fe‘unga pē ‘eku ‘ofá mo koe. He ‘oku toki hā kakato ‘eku kaukauá ‘i ho‘o vaivaí.” Pea ‘i he‘ene peheé, ‘e toe ‘āsili ai pē ‘eku pōlepole‘aki ‘eku vaivaí, hei‘ilo ‘e nofo’ia ai pē au ‘e he ivi ‘o Kalaisí” (Taulua).

Pou ‘Ao: Kuo kainakehea ‘a e mala’é ‘i he hake mai ‘a e kau ‘apositolo fo’ou mo e akonaki kehe mei he me’a na’e ako mo malanga’aki ‘e Paula mo hono kaungā ngāué ‘i Kolinitō. Na’e pōlepole ‘a e kau ‘apositolo fo’oú ‘i he’enau ma’u visoné pea hangē ai kuo mo’oni ange ‘enau fakamo’oni ‘apositoló ‘ia Paulá. ‘I he vahe 11 ‘oku na’ina’i fefeka ai ‘a Paula ki Kolinitō, “Ko hono mo‘oní, ko e kau ‘apōsitolo loi, mo e kau ngāue kākā, ko e kau fakangalingali ‘apōsitolo pē. Pea fie lau. He na‘a mo Sētane ‘okú ne feinga ke hangē mai ia ko ha ‘āngelo hinapakí” (2 Kolinito 11: 13-14). Na’e toki fakalau ‘e Paula ‘a e ngaahi faingata’a na’e fetaulaki mo ia ‘i he’ene fai ‘a e ngāue na’e ui ia ki ai ‘e hono ‘Eikí. Na’e ‘ikai hanau vāvātatau pe kākākunga ‘i hono fakahoa mo e kau ‘apositolo loí, pea toki hanga atu a Paula ‘o fulihi ‘a e tu’unga ‘oku fai ai ‘a e pōlepolé mei he malohingá ki he vaivai’angá. Ko e taha ‘o hono vaivai’anga na’a ne ui ko e “tolounua”. Na’e tu’o tolu ‘ene kole ki he ‘Eikí ke to’o ‘a e faingata’a ko iá mei hono sinó ka na’e hoko ia ke tō ai ‘a e koloa ‘oku ‘i hotau Ki’i Ama ki he ‘ahó ni mei he fofonga ‘o e ‘Eikí. ‘Oku ‘ikai ma’u e fakaikiiki ki he ”tolounuá” pea ‘oku ‘ikai fu’u mahino pe ko e faingata’a fakaesino, ‘atamai pe fakaeloto (laumālie), ka ko e me’a pe ‘oku mahinó na’e hoko ia ke makatu’unga ai hono fakafisinga’i ‘o Paula ‘e he ni’ihi ‘o kau ai e kau ‘apositolo loí. ‘Oku ‘ikai ke tau tui ‘oku finangalo e ‘Otuá ke tau faingata’a’ia ‘o tatau pe he mahaki’ia fakaesino, fakalaumālie pe faka’atamai. Ko e taimi ‘oku hokomai ai e ngaahi faingata’a ko iá pea ‘oku ngāue mai leva e Kelesi ‘a e ‘Eikí ‘o fai hotau fakalotolahi’i ke tau malava ‘o matu’uaki e faingata’a ko ia. ‘Oku tau ‘ilo fakafo’ituitui pe ‘a e ngaahi faingata’a ‘oku tau fekuki faka’aho mo iá pea hangē ka ‘osi ai ‘etau mo’uí. Ko e ongoongo ta’e’amanekina ‘o ha taha ko hotau ‘ofa’anga kuó ne tatau mai. Ko e tala fakaloloma lahi ia ki ha fāmili kuo mole ‘a e ngāue ‘a e tamaí pe fa’ē na’e fakafalala ai e ngaahi kavenga ‘a e fāmilí. ‘Oku tau faka’amu kotoa pe foki ke ‘oua na’a lava ‘e he ngaahi faingata’a ko eni ke ue’i ‘etau tuí mo e falala ‘Otuá ka ‘okú ke mea’i pē peá u lave’i ‘oku tau tōnounou kotoa pē pea hinga hokohoko ‘aho pē. ‘Oku tau pepe’e ke fakahaa’i hotau ngaahi vaivai’angá ka ‘oku fakamanatu mai ‘e Paula ko e taimi ia ‘oku fakahaa’i ai ‘e he ‘Otuá hono lāngilangi lahí. Ko e taimi ‘oku tau ‘ilo ai ‘oku ‘ikai ke toe ‘i ai hatau ivi pe mafai ke fai ha me’á, pea ko e taimi ia ‘oku mana mo’ui ai ‘a Kalaisi ‘i he’etau mo’uí. Ko e taimi tatau ai pe ia ‘oku tau toloto monū’ia ai he tāpuaki ne ‘inasi ai a Paula mei he fofonga ‘o hotau ‘Eiki, “‘Oku fe‘unga pē ‘eku ‘ofá mo koe.”

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: ‘Eiki mohu Kelesi, fakaivia au ke u ongo’i ‘oku ngāue ‘a ho’o Kelesí ‘i he’eku mo’uí he taimi kotoa pē, ‘i he feitu’u kotoa pē. `Emeni.

07/02/2024

Mei He Halanga Tapuaki

Ki’i Ama: 2 Samiuela 5: 3, “Ko ia na‘e ha‘u ‘a e kau mātu‘a kotoa pē ‘o ‘Isilelí ki he tu‘í ki Hepeloni; pea na‘e fai kovinānite mo kinautolu ‘e Kingi Tēvita ‘i Hepeloni ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eikí: pea nau fakanofo ‘a Tēvita ke Tu‘i ‘Isileli.”

Pou ‘Ao: `Oku fai e ngāue ki he fakalaulauloto ‘o e ‘ahó ni ‘i he taimi tatau ‘oku fai ai e Tipeiti ‘a e ongo tangata ‘oku hangehangē ko kinaua te na fakafofonga e ongo fa’ahi fakapolitikale lalahi ‘i ‘Amelika ki he Fili Palesiteni. ‘E toki fai e konivesio ‘a e Lepapuliká mo e Temokalatí ‘amui ange ‘o toki faka’ofisiale ai hono fili kinauá, ka kuó na ‘osi tukuna atu he tau’aki taukave’i ‘ene kaveinga folau ki he Fili Palesitení. ‘I he taimi tatau, ‘oku ngatú ‘a Tonga ‘i hono kātoanga’i ‘a e senituli ‘o e Konifelenisi ‘a e SUTT pea kau atu ai pe mo e Taumafa Kava ‘o hono fakanofo ‘o ‘Eiki Nopele Ma’afu Tuku’i’aulahí. ‘E kau fakataha ‘ene ‘Afió mo e Hou’eikí mo ‘enau kau matāpulé ‘i he fakanofo ‘o e ‘Eiki Nopelé. ‘Oku meimei natula pehē ‘a e talanoa ‘oku tau fakalaulauloto ai he ‘ahó ni, neongo na’e ‘ikai ke fili ‘e he kakaí a Tevita ki he tu’unga Tu’í, ka na’á nau kau kotoa pe ‘i hono fakanofó. Na’e kehe ‘a e fakanofo ko eni mei hono ‘uluaki fakanofó. Na’e fai ‘e he Palōfita ko Samiuelá ‘a hono fakanofo ‘o Tevitá ‘i he’ene pani ia ‘i he ‘Ao ‘o e ‘Otuá mo hono ngaahi tokouá mo ‘enau tamaí. Ko e fakanofo ko ení na’e ‘ikai ke fai ia ‘e ha Palōfita pe ko ha Tu’i, ka na’e fai ia ‘e he kakaí ‘i he ‘Ao ‘o e ‘Otuá. Pea ‘i hono fakanofo ko eni na’á ne fai kovinanite ai mo e ‘Otuá fakataha mo e kakai ‘a e ‘Otuá, ‘a ‘Isileli (fakafofonga mai ‘e he kau mātu’á). Na’e palōmesi ‘a Tevita ‘i hono tu’unga ko e “Pani ‘a e ‘Otuá” te ne taki, tauhi mo tokanga’i kinautolu. ‘Oku mālie hono hiki ‘i he’etau Ki’i Amá ‘a e kupu’i lea ko ení, “na’e ha’u ‘a e kau mātu’a kotoa pe ‘o ‘Isileli” he ‘oku mahalo ko e fuofua taimi eni ‘i honau hisitōliá kuo nau “fakataha kotoa” ai ‘o felotoi ki ha taha ke fakanofo ko honau Taki. ‘Oku ‘iloa ‘a ‘Isileli he loto kehekehe mo e takitaha fai pe ‘ene me’á. ‘Oku tataaitaha ke ‘i ai ha taimi ‘e felotoi ai mo ngaue fakataha ‘a e kau “mātu’a ‘o ‘Isilelí” pea ‘oku kei mo’oni pē ‘o a’u mai ki he ‘ahó ni. ‘Oku tau fa’a sio pe he fiefia ‘oku ma’u ‘enautolu kuo fili ke taki ‘i he Siasí, P**e’angá pe ko ha toe kulupu pe ‘i he sosaietí, ka ‘oku ‘ikai ke a’u fau ki he kau kotoa hono poupou’i ‘o ha taki. Na’e peseti ‘e 100 ‘a e poupou’i ‘o Tevita ‘i he ‘ahó ni ‘i hono fakanofo ia ke Tu’i ki ‘Isilelí. ‘Oku tau ‘ofeina ‘a e kau Faifekau ‘oku nau kamata ‘i he’enau ngaahi Potungāue fo’ou he kamata’anga ‘o e ta’u faka-Konifelenisí ni. ‘Oku mahino ‘oku kei ‘i ai pe ni’ihi ‘i he Siasí ‘oku nau kei fakaakeake fakaeloto mei he māvae mo e Faifekau kuó ne hiki atú. Ki’i fakakaukau ki he fa’ahinga ongo na’e ‘i he loto ‘o Tevitá he’ene ‘ilo’i ‘a hono fai poupoua ia ‘i he lakanga kuo ui ia ki aí. ‘E ‘ikai ke toe fu’u kehekehe mei ha ongo’i fiefia mo fakalotolahi ki ha Faifekau ‘oku hiki fo’ou atu ki he Siasi ‘okú ke kau ki ai. Tauange ke pehē ha’atau tu’u tafa’aki ‘iate kinautolu ‘oku ui ke taki kitautolu ‘i he fāmilí, fonuá pea mo e Siasí.

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: Faka’ilo mai ‘e ‘Otua ‘anautolu ‘oku nau poupou’i au ‘i he halafononga faingata’a ‘o e feinga ke a’usia e tu’unga ‘okú ke ui au ki ai ‘i he mo’uí ni. ‘Emeni.

07/02/2024

Mei He Halanga Tapuaki

Ki’i Ama: Saame 48: 1 - 2, “‘OKU lahi ‘a Sihova, pea ke lahi hono fakamālō‘iá, ‘i he kolo ‘o hotau ‘Otuá, ‘i hono mo‘unga tāpuhā. ‘A MO’unga Saione, faka’ofo’ofa ‘ene fotú na! Fakaholomamata’anga ‘o māmani kātoa! Si’i tuliki tokelaú, Si’i kolo ‘o e Tu’i levú!”

Pou ‘Ao: Na’e ongona he ongoongó ‘i he uike ua ‘o Siuné ‘a hono tali ‘i he State ‘o Lousiana ke fakapipiki ‘a e tatau ‘o e Fekau ‘e Hongofulú ‘i he ngaahi loki ako ‘o e ngaahi ‘apiako ‘a e P**e’angá. ‘Oku ua ‘a e peleti laiseni kuo tali ‘e he State ‘o Tennessee ke ngāue’akí pea ko e taha ai ‘oku hiki ‘i lotomālie he peleti laisení ‘a e lea ko ení: In God We Trust. ‘Oku tatau pe mo ha toe me’a ‘i ‘Ameliká ni ‘oku felāve’i mo e Tohitapú mo e politikí, ‘oku fa’ahi ua ma’u pē. ‘Oku ‘i ai e ni’ihi ‘oku nau lau monū ‘i hono faka’atā ‘e he P**e’angá ke “tu’uaki atu” e ‘Otua ‘o e Lotu faka-Kalisitiané ‘i he peleti laisení ‘o tatau pe mo e ngaahi loki ako ‘oku fakapipiki ai ‘o e Fekau e 10. Pea ‘oku ‘i ai leva mo kinautolu ‘oku ‘ikai ke tui faka-Kalisitiané, ‘oku nau pehē ‘oku uesia ‘enau tau’atāina ki he’enau lotú ‘i hono “tu’uaki” atu e ‘Otua faka-Kalisitiané ki he’enau fānau ‘oku ‘i he ngaahi ‘apiako P**e’angá ‘o tatau pe mo e peleti laisení. Ko e taimi kotoa pē ‘oku hiki ai ‘e ha fatu Saame ha’ane fakafeta’i mo ha fakalāngilangi ‘o ngāue’aki ‘a e “feitu’ú” ‘o hangē ko e “Mo’unga Saioné”, ‘oku ‘ikai ke makatu’unga ‘ene vikiá he mo’ungá mo hono faka’ofo’ofá ka ‘i he “’Uhinga” ‘o ‘ene faka’ofo’ofá. ‘Io ‘oku tāu ke fai ‘a hono viki mo sani ‘o e “kolo ‘o e Tu’i Levú!”, ka ‘oku ‘ikai ko ia ‘oku pātapata ai mo hākahaka e fatu Saamé, ka ko e ‘Otuá. Ko e taimi lahi ‘i he hiki tohi ‘a e kau Hepelū felāve’i mo Selusalemá pe ko e kolo tapú, ‘oku tataaitaha ke ngata pe ‘enau faka’uhinga ‘i he koló pe ko Selusalema pē. ‘Oku ‘ākitu’a mai ‘i he “kolo tapú” mo e “Selusalemá” ‘a e ‘uhinga ‘oku toe loloto ange, ko e tuhu ki he “kakai ‘a e ‘Otuá.” Ko e kakai eni ‘oku ‘ofa ai e ‘Otuá pea ‘okú ne lau ko ‘ene “fanga pele” pea ‘okú ne toutou fakahaofi kinautolu mei he ‘auhá ‘aki ‘ene ‘ofá mo ‘ene kelesí. Ko e me’a na’á ne fai ki ‘Isilelí ‘okú ne palomesi mai ‘ia Kalaisi Sīsū te ne fai kiate kinautolu kotoa pe ‘oku tui mo falala ki he’ene Folofolá. Tau kau fakataha pe mo e fatu Sāmé ‘i hono fakafeta’ia ‘o Sihova koe’uhi ko hono “lahí” pea mo ‘ene “fakaholomamatá”. Pea mo iá, tau tali ko e ‘Otua ‘oku tau lotu ki aí ‘oku tu’u ma’u ‘a ‘ene ‘alo’ofá ki he ngaahi to’utangatá pea ‘oku tolonga ‘o ta’engata ‘a ‘ene ‘ofá. Ko ia ‘a hotau “fu’u tauá” pea ‘okú ne fakafo’ou ‘a e me’a kotoa pe ki hono kakai ‘o’oná. Ko e ‘Otua ‘oku fakafeta’ia ‘e he fatu Sāme ‘o e ‘ahó ni, ‘a e ‘Otua ke tau falala mo tui pikitai ki aí, ‘o tatau ai pē, pe ‘oku fakapipiki ‘a e Fekau ‘e 10 ‘i hotau falé pe ‘i he’etau me’alele pe toe fakamanatu mai ‘i he’etau peleti laisení pe ko ha toe feitu’u pe. Tau kau fakataha pe mo e Kaveinga ‘okú ne tataki kitautolu he mahina fo’oú ni, “’Oku fakaivia kitautolu ‘e he’ene Kelesí ke tau Kumi ki he ‘Otua ‘oku Hulu, Mohu mo Ope atú.”

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: ‘Otua Māfimafi, ‘oku tu’u ‘eku falalá ‘i he ‘Afioná. Fakamanatu ma’u mai pe ko ‘eku nongá, tau’atāina, mo ‘eku hao mei he faingata’á, ‘oku makatu’unga pe ‘i he ‘Afioná. `Emeni.

06/28/2024

Mei He Halanga Tapuaki

Ki’i Ama: 2 Kolinto 8: 13-15, “Pea tala‘ehaí ko e fai ‘eni ke ma‘u fiemālie ai ha ni‘ihi, kae mafasia kimoutolu; ‘ikai, ka ko e fai‘aki ‘a e lao ‘o e fakafe‘ungá: ‘o pehē, ‘i he taimi ko ení, ke lave atu ho‘omou me‘a hulu ki he‘enau me‘a ta‘ea‘ú; kae toki lave mai foki ‘enau me‘a hulú ki ho‘omou me‘a ta‘ea‘ú, koe‘uhi ke ai ha fakafe‘unga: ‘o hangē ko e folofolá, ‘Ko ia na‘á ne tufi ‘o lahí na‘e ‘ikai tomo atu, pea ko ia na‘e tufi ‘o si‘í, na‘e ‘ikai ta‘ekakato.”

Pou ‘Ao: `Oku mau tu’u takatakai ‘i he puha mate, kae fakakakato ‘e he Pisope mo e kau Faifekau ‘a e Ouau ‘oku fai ‘i fa’itoka. Ko e putu eni na’e fai ‘i he ngaahi mala’e ‘oku fakalokiloki ‘i he ngaahi fale sima ‘oku tu’u takai holo pe ‘i he ngaahi fa’itoka. Ko e fa’itoka ki he pekia na’e fika 4 hake ki ‘olunga. Ko e taimi fakaloloma lahi ia ki he fāmilí pea mo kimautolu na’e maheni mo e Faifekau na’e pekiá ‘a hono teke’i māmālie atu ‘o e puha maté ki hono mohengá. Fakalea mai e Faifekau ‘e taha, “Neongo ai ha lahi ‘o ha fu’u fale (mansion) te tau nofo ai, ko e taimi ‘o ‘etau maté, ko e lahi pe eni ‘o e mohenga te tau mohe aí.” ‘Oku ‘i ai e talanoa fakahua ki he heka atu ‘a e Faifekau mo Pita ko hono ‘ave ki hono “fale” na’á ne langa hake mei māmaní. Ofoofo e Faifekaú he’ena kolosi atu he fu’u palasi nāunau’ia mo masani peá ne ‘eke atu kia Pita pe ko e ‘api e ‘o hai. “Ko e ki’i motua faka’uli taxi.” Mamali e Faifekaú mo pehē pe hono lotó, “kapau ko e ‘api e motu’a ta’elotú huanoa haku fu’u palasi.” Kuo ‘osi e ngaahi palasí he’ena lele ai, kuo na a’u atu eni ki he loto vaó. Sio atu e Faifekaú ki he palepale ‘oku ‘ikai malu hono ‘ató pea hala mo e holisi, ko ia eni ‘okú na afe atu ki ai mo Pitá. ‘Ilo ‘e he Faifekaú ko hono ‘apí eni. “Kātaki, ko e hā ‘oku palasi ai e faka’uli taxi, kau nofo palepale au ko e Faifekaú? ‘Ai e mahuu ‘a Pita mo tali atu, “Ko e taimi ‘okú ke malanga ai, mohe e kakai ia. Ko e taimi ‘oku heka ai e kakai he faka’uli taxi, ‘oku nau lotu pe mei he’enau heka ‘o a’u ki he’enau hifo.” Ko e hā `a e fe`ungá? Ko fē `a e ngata`anga `o e fe`ungá, mo e kamata `o e hulú? Na`e fai `e Paula `a e kole ki he kāingalotu `i Kolinitó ke nau fai ha `ofa ki he Siasi `i Selusalemá, ke tuha mo taau pea mo “ho‘omou hulu atu ‘i he kelesí...” (7). Mahino mei he lēsoní `a e faka`ehi`ehi `a Paula mei he tu`utu`unia `a e foakí, pe ko `ene feinga ke fakakavenga’i pe “fakamafasia`i ha ni`ihi,” kae “fakafiemālie`i ha ni’ihi. Ko `ene feinga ke “fai`aki `a e lao `o e fakafe`ungá.” `I he fakama`opo`opo `a Paulá, kuo fai tāpuekina `a e kāinga `i Kolinitó `o nau ta`imālie `i he “hulú,” ka `oku “ta`e a`u” pe tōnounou `a e Siasi `i Selusalemá, pea tu`unga ai `a e fiema`u ke foaki `a e taha, kae ma`u `a e taha. Pea tau fetaulaki ai mo e fehu`i `o e fe`ungá? Ka lau ki he lula fua `a māmani pea mo e ngaahi sivilaise faka-Uesité, `oku `ikai ke `i ai ha ngata`anga ia `o e fe`ungá, he ko e me`a `oku ngāue`i `e he taha, ko e me`a pe ia `a`ana, pea `oku kei fe`unga pe ia ma`ana; `oku `ikai ke kau ia he hulú. Kae tuhu `a Paula ki he lula fua ‘a Sīsū, he na`á ne ma`u `a e hulú, kae li`aki kotoa koe`uhi ko hotau fa’ahingá. Tau foki ki he lula fua `o e kelesi `a Sīsū, `o `ilo ai, `oku hulu `a e ngaahi lelei kuo tau ta`imālie ai, pea ka fakatangi mai ha tōnounou, te tau malava pe `o foaki, ke fe`unga mo e kelesi `oku tau tofanga aí.

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: `Oku ou fakafeta`i atu `i ho’o fakatopono `a `eku ngaahi fiema`u kotoa pē, pea `omi `o hulu. Tokoni mai keu malava `o foaki ki ha taha `oku tōnounou `a `ene fiema`ú. `Emeni.

06/27/2024

Mei He Halanga Tapuaki

Ki’i Ama: Saame 130: 7-8, “‘E ‘Isileli, tu‘u ho‘o ‘amanaki ‘ia Sihova; He ‘oku ‘ia Sihova ‘a e ‘ofá. Pea ‘oku ‘i he‘ene ‘Afió ‘a e huhu‘í, ‘o lahi ‘ānoa. Pea te ne huhu‘i ‘a ‘Isileli ‘e ia. Mei he‘enau ngali kovi kotoa. ”

Pou ‘Ao: `Oku hokoatu pe `etau fakalaulauloto `i he Saame 130. Hangē ko ia ne tau lave ki ai `aneafí, ko e taha `eni `o e ngaahi Saame `o e `Alu Haké. Na`e tu`u `a e temipalé `i Mo`unga Saione, ko e potu mā`olunga taha `i Selusalemá, ka ko e kolo tu`u mo`unga, pea ko e `ulungaanga maheni `o e kau fonongá `a e kau pilikimi `i he `enau “Alu Haké,” ko `enau hiva mo laulau tu`u `a e ngaahi Saame ko `eni, mo sio hake ki he temipale `o Mo`unga Saioné. Ko e sio haké, `o mavahe mei he kitá mo e ngaahi me`a `o e māmani ko `eni, kae hanga hake `o kumi ki he fofonga `o Sihová pea mo `ene meesí. Pea hangē `oku muimui`i `e he ta`anga `o e Saamé ni `a e nāunau tatau. `Oku kamata pea mei he “ngaahi lolotó,” ko e taupotu taha `i he vanu `o e po`ulí mo e maté, pea faka kaka mei ai `o hikihiki ki he potu `o e maama mo e mo`ui. Ko e Ki`i Ama ia `o e `ahó ni, ko e tala `amanaki lelei `o e `ofa hulu `a e `Otuá `okú ne fai hotau huhu`í. `Ofa `oku tu`unga`a `o `ikai ke `i ai hano tu`unga, he `oku faka`ilo mai `e he fatu Saamé, “Ka ne ke nofo, ‘e IĀ, ke lama kovi, Ko hai ha taha ‘e tu‘ú, ‘Ātonai?” Ko e `ofa ia `oku talanoa ki ai `a e tokāteliné, `o fakahingoa ko e Fakatonuhia, he `oku fai `e he `Otuá `a hono fakatonuhia`i `o e angahalá, `o `ikai ke tu`unga `i ha ngāue pe ko ha tuha. `Oku tau maheni pea mo e talanoa `o Sione Uesilé, pea mo `ene a`usia `a e “māfana makehe” `i he efiafi `o Me 24, 1738. Na`e fononga `a Uesilé `o kau `i he houa lotu efiafi na`e fai `i he ki`i falelotu `i he hala Aldersgate `i Lonitoni, ko e kakai na`e kamata ke nau tokehekehe mo e Siasi Ingilaní. Na`á ne fanongo ai ki he ngaahi talatalaifale na`e fatu `e he liliu lotu ko Martin Luther `o fakamama`u ki he tohi `a Paula ki he kakai `i Lomá, pea hoko ai mo `ene ongo`i `a e “mafana makehe” `a hono Laumālié, `o tu`itu`itu`ia ai `a e lotu faka-Uesilianá. Ka na`e `i ai mo e houa lotu ho`atā efiafi (vespers) `a e Siasi Ingilaní, na`e `uluaki fou ki ai `a Uesile `i he efiafi tatau pe, na`e fai `i he falelotu `iloa ko St. Paul’s Cathedral. Na`e kau `i he ouau `o e houa lotu ko `eni `a hono hiva`i `a e Saame 130. Na`e ngāue ai `a e loto `o Uesilé, pea hoko ai `a e Saame 130 ko e me`a ngāue mahino ki hono fakamatala`i `a e tokateline `o e Fakamo`ui (salavation) pe ko e Fakatonuhia, pea mo e ivi `o e kelesi `a e `Otuá ke fai hotau fakamo`uí. `Oku kei a`u mai `a e ivi ko `eni ki he fononga `oku tau faí. Ko e ivi `oku fai hotau fakatonuhia `i he lolotonga pe o `etau fai angahala, pe `i he talanoa faka-Uesilé, ko e kelesi `oku tō mu`a, `o `ikai ke tau kau `i hono ngāue`i. Mo`oni `a e hiva `a e fānau, “`Ikai ha ngāue lelei, telia na`a polepole ai, ko e tala`ofa pe `a e `Otua, fou `ia Kalaisi.” Tau tali `a e ivi ko iá, ko e ikuna `anga `o e fononga`angá.

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: Me`a ia teu tu`unga `aki, Ta`ata`a pe `o Sīsū, `I he fakamaau lahi, Ta`ata`a pe `o Sisu. `Emeni.

06/26/2024

Mei He Halanga Tapuaki

Ki’i Ama: Saame 130: 1, “MEI he ngaahi lolotó, kuó u tautapa Kiate koe, ʻe Sihova….”

Pou ‘Ao: Ne tau lave `i he kamata`anga `o e uiké ki he ivi `o e leá. Ko e `ahó ni, `oku tau fetaulaki pea mo e ivi `o e leá - ko e tautapa `a e fatu Saamé. `Oku kau `a e Saame 130 `i he ngaahi Saame `o e `Alu Haké; pea `i hono fakaikiiki `e he kau liliu Folofolá, ko e taha `eni `o e ngaahi Saame `e 7 `oku `iloa ko e ngaahi Saame `o e Fakatomalá (Penitential). Ko e ngaahi Saame `okú ne fakatoka `a e laumālie `o e fakatomala mo`oni pea mo e aafe `a e mo`uí ke tali `a e foaki `a e `Otuá `oku fou mai `i he`ene Fakatonuhia `a e angahalá mo fakataumu`a ki he Fakamo`ui mo e mo`ui fo`ou. Te tau toki lave ki he nāunau ko `eni `o e Saamé `apongipongi, ka tau vakai pe ki he kakano `o e tautapa `oku fai `e he fatu Saamé `i he veesi `uluakí. Ko e ki`i konga sētesi, ka `oku mālohi pea kaukaua `a `ene a`u mai ki he lotó, he ko e potu `oku maheni a e tangatá mo ia. Ko e “lolotó” ko e feitu`u `oku a`usia `e he taha kotoa. `Oku mālie makehe `a hono fakasino `e he fatu Saamé `a e lea “lolotó” `o faka`ilo mai `a hono nāunau mo e lahi `o e fakakaukau `o e lolotó. Ko e potu ia `oku fakap`ouli tu`u pea hangē `oku `ikai hano ngata`angá, ka `oku fakalokiloki pea lōlōlahi. Ko e fakapo`uli ia `oku talanoa ki ai `a e teolosiá, `i he feinga ke liliu `a e ta`au `o e angahalá kae kakapa ke a`usia `a e kelesi tomu`á. Na`e fa’u `e he tangata mei Sipeini ko Sangato Sione `o e Kolosí `a `ene tohi maau `i he senituli 16 `oku `iloa ko e “Dark Night of the Soul,” (Ko e Pō Kaupō`uli `o e Lotó), `o ne fakamatala`i ai `a e faingata`a `o e fononga `a e laumālie `o e tangatá mei he “ngaahi lolotó” ke fetaulaki pea mo e `Otuá. `Oku `i ai pe `a e “ngaahi loloto” kuo fou mai ai `etau mo`uí `i he fononga`anga `o taimí. ‘Oku ‘i ai si’otau kaungā pilikimi ‘oku nau lolotonga mo’ua ‘i he ngaahi faingata’a fakaesino hangē ko e kanisā, s**a, mahaki mafu etc., ko e “ngaahi loloto” pea ‘oku po’ulitu’u ai e lotó mo e laumālié. Ko e talanoa tatau ‘onautolu ‘oku faingata’a’ia faka’ekonomika, fakaeloto mo fakalaumālié. ‘Oku tau fa’a mo’unofoa he “ngaahi loloto” mo e po’ulitu’u ‘o hangehangē ka mole ai ‘a e ‘amanakí mo e fakatu’amelié. Ko e tala fakatu’amelie ‘oku fai ‘e hotau Ki’i Ama ki he ‘ahó ni, “kuó u tautapa Kiate koe, `e Sihova…” Pea hoko atu `a e toenga `o e Saamé ke fakamatala`i `a e lahi mo e fe`unga `o Sihová, mo `ene malava ke fakafetaulaki`i `a e “ngaahi lolotó,” pea mahino `oku `ikai ko e “ngaahi lolotó” `oku laú pe mahu`ingá, ka ko Sihova, `a ia `oku fai ki ai `etau tautapá. ‘Oku loloto ange ‘a e ‘ofa, kātaki, fai meesi, fa’a fakamolemole mo e Kelesi ‘a e ‘Otuá ‘i he “ngaahi loloto” ‘oku tau fa’a po’ulia aí. Tau fakafeta’i pe ‘i he ‘ilo pau, “’Oku fai ‘e he Kelesi ‘a e ‘Otuá, ‘a hotau Liliú.”

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: Neongo ai pe ha “ngaahi loloto”, teu kei tautapa pe kiate koe Sihova, ko hoku fakamo`ui mo hoku `Otua. `Emeni.

Address

4600 SE 97th Avenue
Portland, OR
97266

Opening Hours

Monday 11:30am - 3pm
Tuesday 11:30am - 3pm
Wednesday 11:30am - 3pm
Saturday 2pm - 8pm

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Lents Tongan Fellowship UMC posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Place Of Worship

Send a message to Lents Tongan Fellowship UMC:

Share