06/27/2024
Mei He Halanga Tapuaki
Ki’i Ama: Saame 130: 7-8, “‘E ‘Isileli, tu‘u ho‘o ‘amanaki ‘ia Sihova; He ‘oku ‘ia Sihova ‘a e ‘ofá. Pea ‘oku ‘i he‘ene ‘Afió ‘a e huhu‘í, ‘o lahi ‘ānoa. Pea te ne huhu‘i ‘a ‘Isileli ‘e ia. Mei he‘enau ngali kovi kotoa. ”
Pou ‘Ao: `Oku hokoatu pe `etau fakalaulauloto `i he Saame 130. Hangē ko ia ne tau lave ki ai `aneafí, ko e taha `eni `o e ngaahi Saame `o e `Alu Haké. Na`e tu`u `a e temipalé `i Mo`unga Saione, ko e potu mā`olunga taha `i Selusalemá, ka ko e kolo tu`u mo`unga, pea ko e `ulungaanga maheni `o e kau fonongá `a e kau pilikimi `i he `enau “Alu Haké,” ko `enau hiva mo laulau tu`u `a e ngaahi Saame ko `eni, mo sio hake ki he temipale `o Mo`unga Saioné. Ko e sio haké, `o mavahe mei he kitá mo e ngaahi me`a `o e māmani ko `eni, kae hanga hake `o kumi ki he fofonga `o Sihová pea mo `ene meesí. Pea hangē `oku muimui`i `e he ta`anga `o e Saamé ni `a e nāunau tatau. `Oku kamata pea mei he “ngaahi lolotó,” ko e taupotu taha `i he vanu `o e po`ulí mo e maté, pea faka kaka mei ai `o hikihiki ki he potu `o e maama mo e mo`ui. Ko e Ki`i Ama ia `o e `ahó ni, ko e tala `amanaki lelei `o e `ofa hulu `a e `Otuá `okú ne fai hotau huhu`í. `Ofa `oku tu`unga`a `o `ikai ke `i ai hano tu`unga, he `oku faka`ilo mai `e he fatu Saamé, “Ka ne ke nofo, ‘e IĀ, ke lama kovi, Ko hai ha taha ‘e tu‘ú, ‘Ātonai?” Ko e `ofa ia `oku talanoa ki ai `a e tokāteliné, `o fakahingoa ko e Fakatonuhia, he `oku fai `e he `Otuá `a hono fakatonuhia`i `o e angahalá, `o `ikai ke tu`unga `i ha ngāue pe ko ha tuha. `Oku tau maheni pea mo e talanoa `o Sione Uesilé, pea mo `ene a`usia `a e “māfana makehe” `i he efiafi `o Me 24, 1738. Na`e fononga `a Uesilé `o kau `i he houa lotu efiafi na`e fai `i he ki`i falelotu `i he hala Aldersgate `i Lonitoni, ko e kakai na`e kamata ke nau tokehekehe mo e Siasi Ingilaní. Na`á ne fanongo ai ki he ngaahi talatalaifale na`e fatu `e he liliu lotu ko Martin Luther `o fakamama`u ki he tohi `a Paula ki he kakai `i Lomá, pea hoko ai mo `ene ongo`i `a e “mafana makehe” `a hono Laumālié, `o tu`itu`itu`ia ai `a e lotu faka-Uesilianá. Ka na`e `i ai mo e houa lotu ho`atā efiafi (vespers) `a e Siasi Ingilaní, na`e `uluaki fou ki ai `a Uesile `i he efiafi tatau pe, na`e fai `i he falelotu `iloa ko St. Paul’s Cathedral. Na`e kau `i he ouau `o e houa lotu ko `eni `a hono hiva`i `a e Saame 130. Na`e ngāue ai `a e loto `o Uesilé, pea hoko ai `a e Saame 130 ko e me`a ngāue mahino ki hono fakamatala`i `a e tokateline `o e Fakamo`ui (salavation) pe ko e Fakatonuhia, pea mo e ivi `o e kelesi `a e `Otuá ke fai hotau fakamo`uí. `Oku kei a`u mai `a e ivi ko `eni ki he fononga `oku tau faí. Ko e ivi `oku fai hotau fakatonuhia `i he lolotonga pe o `etau fai angahala, pe `i he talanoa faka-Uesilé, ko e kelesi `oku tō mu`a, `o `ikai ke tau kau `i hono ngāue`i. Mo`oni `a e hiva `a e fānau, “`Ikai ha ngāue lelei, telia na`a polepole ai, ko e tala`ofa pe `a e `Otua, fou `ia Kalaisi.” Tau tali `a e ivi ko iá, ko e ikuna `anga `o e fononga`angá.
‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: Me`a ia teu tu`unga `aki, Ta`ata`a pe `o Sīsū, `I he fakamaau lahi, Ta`ata`a pe `o Sisu. `Emeni.