Martinez United Methodist Church, Martinez, California

Martinez United Methodist Church, Martinez, California Contact information, map and directions, contact form, opening hours, services, ratings, photos, videos and announcements from Martinez United Methodist Church, Martinez, California, Christian church, 100 Church Street, Martinez, CA.

Si'i Kaunga Pilikimi mo e 'Eiki, Fakafeta'i he kau mai 'a Langi he fononga 'oku tau fai pea tau tu'uta mo'ui mo matu'u a...
03/19/2026

Si'i Kaunga Pilikimi mo e 'Eiki,

Fakafeta'i he kau mai 'a Langi he fononga 'oku tau fai pea tau tu'uta mo'ui mo matu'u ai he 'aho ko 'eni. 'Oku kei fai pe 'e he 'Otua hotau fakakoloa 'aki 'ene Folofola mo ui ketau kau mo Ia he tala ki mamani hono ongoongo lelei. 'Ofa ke pehee.

'Ofa atu mo e lotu,

Tu’apulelulu, Ma’asi 19: Lau Folofola – Saame 130.

Ki’i Ama: Saame 130: 5-6, “Kuo u nofo‘aki tali kia Sihova ē; Na‘e nofo‘aki tali hoku laumālié: Pea ‘i he‘ene folofolá na‘a ku ‘amanaki pē. ‘Oku hanga hoku laumālié kia ‘Ātonai, ‘O lahi ‘ene holí ‘i he holi ‘a e kau le‘o ki he pongipongí; ‘Io, ‘a e kau le‘o ki he pongipongí.”

Pou ‘Ao: `Oku hoko atu `etau fakalaulau lotó `i he Saame `o e Lotu Kole Tokoni, `o tau vakai ai ki he nāunau `o e “nofo`aki tali” kia Sihová. ‘Oku tau maheni `aupito mo e nāunau `o e tatali `i he `etau mo`ui faka`ahó: pe ko e tatali ke liliu `a e maamá mei he kulokulá `o lanu mata, pe ko e tatali ke a`u ki mu`a `i he laine `i falekoloá, pe ko e tatali ke ma`u ha ngāue `oku lelei angé, pe ko ha tatali ki ha mo`ui `oku lelei angé. Pe ko e tatali ki he `Otuá, `o hangē ko e talanoa `o e Ki`i Ama `o e `ahó ni; ko e ki`i veesi `e 2 kae tu`o 3 `a e lave ki he fakakaukau `o e tatalí. Na`e tala `e he taha `o e kau faiako `oku `ilo `e he Ttoketa fai tafa `a e ngaahi konga `o e sinó `i he `ene fakahoko `a e tafá. `Oku `ilo `e he taha mākenikí `a e sino `o e kā `i he`ene ngaahi `a e kā. `I he founga tatau, `oku tau `ilo `a e `Otuá (teolosia) `i he `etau fe`ao mo tatali ki he `Otuá. `Oku mālie `a e hikihiki tō `a e fatu Saamé `o a`u ki he ongo veesi ko hotau Ki`i Ama. Na`á ne tangi mei he lolotó pea na`e `ikai ke lama kovi `a e `Otuá, kae fai hono fakahaofí mo hono fakamolemole`í. Pea a`u mai ki he ongo veesi `o e Ki`i Amá, `oku hangē ha lolo kuo lingi ki ha tahi hoú, `a e laumālie `o e nonga `oku tafe mei he tatali fie tatali. Kuo hu`i atu `a e hoha`a `o e angahalá, kae fetongi `aki `a e fiemālie kakato `o e nofo`aki tali ki he ‘Otuá. `Oku `ikai ko e tatali `oku tau anga ki ai `i he fononga faka`ahó – ko e tatali ia `oku hoha`a mo `ikai ke fa`a fie tatali, kae hoha`a ke fai mo a`u ki he me`a `oku tali ki aí. Ko e nofo`aki tali kia Sihová `oku `ikai ko ha tatali ki ha me`a, ka ko e tatali kia Sihova. Ko e laumālie `oku vilitaki ke fetaulaki mo Sihova, `o lahi ange `a `ene holi kia Atonaí, `i he holi `a e le`ó ki he maama `o e `ahó. Ko e fakapulipuli `o e mo`uí, ko `ete malava `o tatali kia Sihova he ‘e mahino ai kia kita `a e me`a na`e feinga `a ‘Isikeli ke fakamahino ki ‘Isilelí mo kitautolú – ko `etau mānavá, `etau mo`uí, ko e foaki `e he `Otuá.

Pea `oku tau tatali fie tatali ke `ilo `a e finangalo `o e `Otuá. Ko e Fa’ahita’u `o e Lēnití ko e taimi pe `o e matatali kia Sihova. Ka tau vakai ki he ngaahi faingata`a `okú ne `ātakai’i hotau kuongá, vakai ki he feliuliuaki `o e māmani ko `ení, `a hono ki`i koloa mo e hā pe mo mole hono ngaahi to`utangatá. Ko e lahi ange `a e faingata`á mo e kavenga fakaloto `oku tau fakafuá, ko e lahi ange ia `o e fiema`u ke tau matatali ki he `Otua – ke tau fe`ao tu`u ma`u pea mo e `Otuá. Mo’oni ‘a e talaloto ‘a e Punaké, “Ka ake ha mamahi Hangē ha vaitafe Pe Nonga hangē ha peau Ko Sīsū Kalaisi kuó ne ako’i au Keu fiemālie ma'u pe, Fiemālie, Fiemālie Ma'u pe.”

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: Sīsū ‘oku mau tatali, ‘I ho lalo va’é, ‘I he ‘amanaki lelei, Ke ke ‘afio mai. ‘Emeni.

“Tā ‘e toupili mai ‘a e lelei mo e ‘alo‘ofa ‘I hoku ngaahi ‘aho kotoa; Pea ko ‘eku nofo ‘i he fale ‘o Sihova ‘E fai pē ‘o lauikuonga.”
‭‭KO E SAAME‬ ‭23‬:‭6‬ ‭TMB‬‬

Tā ‘e toupili mai ‘a e lelei mo e ‘alo‘ofa ‘I hoku ngaahi ‘aho kotoa; Pea ko ‘eku nofo ‘i he fale ‘o Sihova ‘E fai pē ‘o lauikuonga.

Sii Kaunga Fononga mo e ‘Eiki,Fakafeta’i ne tau kau he ‘alo’ofa mo e tauhi ‘a e ‘Otua ma’a kitautolu. Ko e okooko’eni me...
03/16/2026

Sii Kaunga Fononga mo e ‘Eiki,

Fakafeta’i ne tau kau he ‘alo’ofa mo e tauhi ‘a e ‘Otua ma’a kitautolu. Ko e okooko’eni mei he Halanga Tapuaki ke tokoni’i kitautolu kotoa.

‘Ofa atu mo e lotu,

Mōnite, Ma’asi 16: Lau Folofola – ‘Isikeli 37: 1-3.

Ki’i Ama: ‘Isikeli 37: 1, “Pea hoko kiate au ‘a e nima ‘o Sihová, pea na’e ‘ave au ‘e Sihova ki tu’a ‘i he laumālié, ‘o ne tuku au ‘i he loto tele’á; ta na’e fonu ia ‘i he ngaahi huí.”

Pou ‘Ao: ‘Oku kau ‘a e lēsoni ‘o e ‘ahó ni ‘i he ngaahi talanoa ‘o e Fa’ahita’u Lēnití, ko e ngaahi tala ‘okú ne fakasino ‘a e Toetu’ú ‘i he Fuakava Motu’á. Ko e vīsone ki hono toe fakamo`ui `a e koto mate ‘o fakahaa‘i ai ‘oku ‘ikai ha tu‘unga ‘e fu‘u mate ki he ‘Otuá ke ne fakafoki mai ki he mo‘uí. Ko e taha ‘o e ‘ulungaanga maheni ‘o e fononga ‘oku tau fai ‘i he Fa’ahi’ita’u ‘o e Lēniti ko e fiema’u ke tau malava ‘o makupusi ‘a e fononga mei he maté ki he mo`ui, mei he fa’itoká ki he Toetu’ú, pea ‘i he visone ‘a Isikeli, mei he hui mōmoá ki he sino kakato ‘oku manava mo mo’ui fo’ou. ‘Oku tau fononga faka’aho pe ki he ngaahi “loto tele’a” ‘oku fonu ai ‘a e ngaahi huí. Neongo ‘oku taku ko e kakai lotu kitautolu, ka ‘oku tau kei feto’oto’oaki pe ‘i he‘etau fefa’uhi pea mo e ngaahi tele’a tālā ‘o e mo’uí. ‘Oku fa’a puli kiate kitautolu ko e tele’a ‘o e hui momoa ‘oku tau fononga ai—ko e fu’u koto fa’itoka. Pea tau nofo lata ai kitautolu, he kuo tau fafale mo e ngaahi hui momoa. Tau pipiki ki he ngaahi ‘ata’i me’á `okú ne tohoaki`i ‘a hotau lotó. ‘A e koloa, pa`anga, mafai, kumi lāngilangi, ngaahi tu`unga fakatalutalu `o e nofó, siokita mo e tangi ke sani pe kita—ko e ngaahi hui mōmoa, ka kuo hoko koe konga `o `etau mo`uí, pea `ikai ai ke tau fakatokanga`i `oku tau nofo `i he tele`a `o e maté. Pea `i ai pe mo e taimi `oku mahino ai kiate kitautolu `oku tau `i he telea`a `o e hui mōmoá, kae hangē kuo ikuna `a mate ‘o ‘ikai ke tau toe malava ‘o matanga mei aí, he kuo “fu’u mate” ‘a e ngaahi hui ko iá. Pe ko ha vā kuo maumau, pe ko ha angahala kuo lauito’utangata, pe ko ha mo’ui kuo fakaleveleva ai ‘a e ‘olokaholó pe ko e faito’o kona tapú. ‘Oku matamata ‘e ‘ikai ke toe ‘i ai ha ‘utu ‘e hakea, pea ngali ikuna `a mate. Ka ‘oku fakamanatu mai `e Isikeli ‘a e nāunau totonu `o e hui mōmoá – `oku `ikai ke `i ai ha me`a `e “fu`u mate” ki he ivi `o e `Otuá. Tauange ke tau ngāue `aonga `aki `a e Fa’ahita’u ‘o e Lēnití pea mo e taimi `oku kei foaki mai ke tau `inasi ai ke sivi ‘a ‘etau mo`uí, ke tau ‘ilo ai `a e ngaahi tele`a kuo tau mo`unofoa ai ‘i he kuihi kitautolu `e he angahalá, pea tau lau `a e ngaahi hui mōmoa ‘o e tele’a ko iá ko e mata’ikoloa, kae ta ko e ngaahi hui kuo nau mate. Fakafeta’i he ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha hui ia ‘e “fu`u mate” ki he vakai mai ‘a e ‘Otua fakatupú. Te ne kei malava `o fakamo`ui -- ke fakasino `a e ikuna na’e fai `e Sīsū Fakamo`ui `i he `ene pekia pea Toetu`ú.

‘Anau, Lotu mo e ‘Aukai: ‘E ‘Otua fakamolemole’i au `i he `eku nofo lata ‘i he ngaahi tele’a `o e hui mōmoá, peá u fakasi`isi`i ai `a e lahi mo e mafi `o e `Afioná. ‘Emeni.

“FAKAFETA‘I kia Sihova, kailavaki hono huafa; Faka‘ilo ‘ene ngaahi ngāue ki he ngaahi fa‘ahinga.”
‭‭KO E SAAME‬ ‭105‬:‭1‬ ‭TMB‬‬

FAKAFETA‘I kia Sihova, kailavaki hono huafa; Faka‘ilo ‘ene ngaahi ngāue ki he ngaahi fa‘ahinga.

Si'i Kaunga Pilikimi mo e 'Eiki, Fakafeta'i he tauhi 'ofa kuo fai mai 'e he 'Otua Mafimafi pea tau lave ai he 'aho fo'ou...
03/14/2026

Si'i Kaunga Pilikimi mo e 'Eiki,

Fakafeta'i he tauhi 'ofa kuo fai mai 'e he 'Otua Mafimafi pea tau lave ai he 'aho fo'ou ko 'eni. 'OKu kei taumalingi mai pe 'a e 'alo'ofa 'a Sihova 'o lave tatau ai pe 'a e ma'oni'oni,mo kitautolu 'oku fai angahala. Tauange ko e koloa ko 'eni mei he Halanga Tapuaki 'e tokoni atu ki he fononga 'o e 'aho.

'Ofa atu mo e lotu,

Tokonaki, Ma’asi 14: Lau Folofola - Sione 9: 1-41.

Ki’i Ama: Sione 9: 3, “Pea tali ʻe Sīsū, ‘Naʻe ʻikai ko e angahala ʻa e sianá ni, pē ko ʻene mātuʻá: ka koeʻuhi ke fakaeʻa ʻiate ia ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá.”

Pou ‘Ao: Ko e talanoa ‘o e ‘ahó ni, ko e talanoa ‘o e kakai ne kui. Ne faito’o e kuí ‘e Sīsū ‘o ‘ā ‘aki e pelepela, ka ‘oku mahino mei he talanoá ne kau fakataha e kau Akó mo e kau Falesí he kuí! Tau ‘uluaki lave ki he me’a ne ne kuihi e kau akó. Nau ō mai ‘o tu’u ‘i mu’a he motu’a kuí, ‘o fakahā’i ai ‘enau lotú, ‘aki ‘enau talanoa fakalotu. “Lāpai, ko hai ne angahalá, ‘a e sianá ni, pē ko ‘ene mātu’a ‘o tupu ai hono fānau’i kui?” Ko e me’a pē é ne nau sio ki ai ‘o ‘ilo he tangatá, ko ‘ene kuí. Ko e tui fakalotu ia ‘o e ‘aho ko iá, pea ‘oku tau kei piki pē ki ai he ‘ahó ni. Kapau ‘okú te tu’umālie, pea ‘oku ‘uhinga leva ia ‘oku sai ‘ete ki’i lotú, ‘oku tāpuaki’i mavahe kita ‘e he ‘Otuá koe’uhí ko ha’ate fai lelei. Kapau ‘okú tau mahamahaki, tu’utāmaki, faingata’a’ia pea ‘oku ‘uhinga leva ia, ko hono tautea kitautolu koe’uhí ko ha’atau fai angahala pē ko e angahala ‘a e mātu’á. Na’e ‘ikai ha toe mata sio’ata ‘e sio ‘aki ‘e he kau Akó, ka ko ia pe na’e ohi hake ‘aki kinautolú. ‘Oku toki hanga ‘e Sīsū ‘o liliu ‘a e fakakaukau ko iá he ‘ahó ni ‘i he’ene fokotu’u atu ‘a e ‘uhinga ‘o e kui ‘a e tangatá, “ke fakae’a ai ‘a e ngāue ‘a e ‘Otuá.’” ‘Oku fakae’a e ngāue ‘a e ‘Otuá ‘i he tu’unga fakatu’utāmaki na’e ‘i ai e tangata kuí. Ko e kau kui faka’osi ‘o e talanoá ni, ko e kau Fālesí. ‘Oku ui fakaoli ‘a e fa’ahinga kui ko iá, ko e “Kui he fakaava ‘aisí,” pea ‘oku ‘uhinga ia ki ha’ate fiu fakasio ha me’a ‘i he ‘aisí, lolotonga ‘oku ‘i he loto ‘aisí pē. Ko ‘ete fematematei hono fakasio ‘o e me’a vali mā, lolotonga ko iá ‘oku hili pē ‘i he matapa ‘o e ‘aisí. Ne mo’ua ai e fu’u kau paipá ni. Ko e Mīsaiá eni, ‘a e ‘Alo e ‘Otua Taupotú, ‘a Sīsū Kalaisi, ‘okú ne ‘i honau tafa’akí pē, kae ‘ikai pe ke nau ‘ilo’i ia. Na’e fakakakato ‘e Sīsū ‘a e ngaahi me’a kotoa pē ne palōfisai ki ai e kau Palōfitá, kae ‘ikai pē ha’ane aata ki he kau Falesí, ko e Mīsaiá ia. ‘Oku mālie ‘a hono ‘ilo’i ‘o Sīsū ‘e he kui fakamātelié (blind), kae ‘ikai ke ‘ilo’i ia ‘e he kau Falesí na’e ‘ā. Ne hanga ‘e he’enau fu’u ofi ki he Laó ‘o kuihi kinautolu mei he laumālie ‘o e Laó. Ne mo’ua e kau Falesí ‘i he faingata’a ‘o e fu’u ofi ki he me’a ne nau tokanga’í ‘o nau iku ta’e tokanga’i ai ‘a ia na’á nau lau ‘oku nau tokanga’í - Misaia. Ko e ‘ahó ni ‘oku tau kau mo kitautolu ‘i he talanoa ‘o e kuí. ‘Oku tau ‘i he tafa’aki fē? ‘Oku mahino he lēsoní, ko e toko taha pē na’e ‘ā, ‘a e matāpule na’e kuí. Ne hili pē hono faka’āki ia ‘e Sīsū peá ne fakamalō mo tui ki he faiako ‘a Sīsū. ‘Okú ke ‘ā pē ‘oku ‘ikai? Faingamālie e Lenití ni, ke tau sio hifo ai. Vakai’i fakaeloto kitautolu pē ‘oku tau ‘ā fakalaumālie koā pe ‘ikai. ‘Oku ‘ikai mo ha toe me’a ke faito’o ‘aki ha loto ‘oku “kui” ka ko ‘etau tali pē ‘a e ta’ata’a ‘o Kalaisi ne lilingi he funga Kolosi ‘o Kālevale pea tau “Fakama’u Hifo pea Fakatu’amelie ki ha mo’ui fo’ou.”

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: Faka’ā hoku matā, ‘e ‘Otua, kae lava ke u sio ‘o ‘ilo ‘a hoku fatongia totonu ki he ‘Afioná mo hoku kaungā’apí. ‘Emeni.

-------------------------------

Sāpate, Ma’asi 15: Sāpate 5 ‘i he Lēnití. (Lanu Valeti).

Lēsoni: 1 Samiuela 16:1-13; Saame 23; ‘Efeso 5:8-14; Sione 9:1-41.

“He kapau te ke mātu‘aki fakalongo ‘i he taimi ni, ‘e tupu ma‘a e kakai Siu ha fakahaofi mo ha fakamo‘ui mei ha potu kehe, ka ko koe mo e fale ‘o ho‘o tamai ‘e ‘auha: pea na‘a kuo ke a‘u ki ho tu‘unga fakapule‘anga koe‘uhi pē ko ha taimi pehē.”
‭‭KO ‘ĒSETA‬ ‭4‬:‭14‬ ‭TMB‬‬

He kapau te ke mātu‘aki fakalongo ‘i he taimi ni, ‘e tupu ma‘a e kakai Siu ha fakahaofi mo ha fakamo‘ui mei ha potu kehe, ka ko koe mo e fale ‘o ho‘o tamai ‘e ‘auha: pea na‘a kuo ke a‘u ki ho tu‘unga

Si’i Kaunga Pilikimi mo e ‘Eiki,‘Oku tau talamonu ki he Katoanga’s ta’u 100 ‘o e Kolisi Queen Salote ki Tonga. Fakafeta’...
03/12/2026

Si’i Kaunga Pilikimi mo e ‘Eiki,

‘Oku tau talamonu ki he Katoanga’s ta’u 100 ‘o e Kolisi Queen Salote ki Tonga. Fakafeta’i e ‘omi koloa ma’a Tonga mo mamani kotoa. Tanaki atu mo e fei’oho ko ‘eni mei he Halanga Tapuaki ketau fakalaulauloto mo fekuki mo hono ngaahi koloa.

‘Ofa atu mo e lotu,

Tu`apulelulu, Ma’asi 12: Lau Folofola – Saame 23: 1-6.

Ki’i Ama: Saame 23: 2, “ʻOkú ne taki au ki he ngaahi vai fakanongá.”

Pou ‘Ao: ‘Oku tau toe hokoatu pē ‘i he Saame ‘o e “Tauhi Sipi Leleí,” pea ‘i he ‘ahó ni ‘oku tau sio ai ki he fatongia ‘o ha taha ko ha “Tauhi Lelei.” ‘Oku fakamatala’i ‘e he Ki’i Ama ‘o e ‘ahó ni ‘a e fatongia ‘oku ‘uhinga ai hono tauhi ‘aki ‘e Tevita ‘a Sihová. ‘Oku lahi pē ‘a e ngaahi feitu’u ke taki ki ai ‘e he tauhí ‘a ‘ene fanga sipí. Ko e kau tauhi ‘oku fakalouhi’i mofisi pē ‘enau fai fatongiá, ‘oku ‘ikai ke nau toe vakavakai’i pe sivisivi’i ‘a e feitu’u ‘oku nau taki ki ai ‘enau fanga sipí. ‘Oku ‘ikai ke mahu’inga kiate kinautolu ‘a e fiemālie mo e fiema’u ‘a e sipí, ka ‘oku mahu’inga ange ha‘anautolú nonga mo fiemālie. Koe’uhí ko e siokita ‘a e kau tauhí, pea kuo lahi ai ‘a e fanga sipi kuo hē pē mole ‘enau mo’uí koe’uhí ko e feitu’u hala na’e taki kinautolu ki aí, pea mo e ‘ikai ke tokanga’i lelei kinautolu ‘e honau kau tauhí. Ko e natula ‘o e sipí, ko ‘ene muimui ki hono tauhí ‘o tatau ai pē, pe ko e fē ha feitu’u ‘e taki kinautolu ki ai ‘e honau tauhí. ‘Oku mahu’inga ‘aupito ‘a e “vaí” ki he mo’ui ‘a e sipí. ‘E ‘ikai lavalava noa ke fafanga pe tauhi ha fanga sipi ‘i ha feitu’u ‘oku ‘ikai ke ma’u ai ha vai ke fakainu’aki kinautolu. ‘I he taimi tatau, ‘oku mahu’inga ke nonga ‘a e feitu’u ke ma’u mei ai e inu ‘a e sipí, koe’uhi kae lava ke a’u tonu ki he vaí ‘o ma’u mo’ui mei ai. ‘Ikai ko ia pē, ka ‘oku mo’ui ‘āfa’afa mo lanumata lelei ‘a e ngaahi feitu’u ‘oku tu’u takatakai ki he vaí ‘i hono fakaivia ‘o e kelekele ‘oku fai ai e kaikai ‘a e fanga sipí mei he vaí. Ko e taimi ‘oku a’u tonu ai ‘a e sipí ki he ngaahi feitu’u pehē, pea ‘oku nau nonga he ‘oku ‘ikai ngata pē ‘i he ofi ‘a e vaí, ka ‘oku toe fonu mahuohua pea mo ‘enau me’akaí. ‘Oku kehekehe ‘aupito ‘a e fa’ahinga ongo’i nonga ko iá, pea mei ha sipi ‘oku fiu kumi ha’ane me’akai mo ha me’ainu, ‘i ha feitu’u ‘oku pakukā pe honge vai. Me`a pango he kuo tau hangē kotoa pe ha fanga sipi hē, `o `ikai ke tau lata `i he ngaahi matavai `oku tafetafe mālié, ka tau lata `i he `ātakai `oku longoa`a mo pakukā. ‘Oku fēfē `a e ngaahi vai `oku tau nofo lata ki aí? Kuo hoko `a e tekinolosiá mo e ngaahi mītia faka-sosialé ko e nofo`anga ma`u `o e tokolahi. Kuo hoko ia ko e “vai fakanonga” ki ha ni’ihi, ‘asinga ai ko ‘ene lau sekoni pē kuo a’u ki ha tapa pe ‘o māmani. Pea ‘oku lahi pe mo e ngaahi feitu’u kuo hoko ko e “vai fakanonga” ki he Tauhí ‘o tatau pe mo e fanga sipí. Kuo fiha e mavahevahe ‘i hotau ngaahi lotofale faka-Siasi pea ‘oku makatu’unga ia ‘i he tui ‘oku kehekehe ‘a e “vai” ‘oku tau fakainu ai ‘etau fanga sipi. ‘Oku mahino e me’a ia na’e tokanga ki ai a Tevita he’ene Saamé. Ko e fehu’i: ‘Okú ke fakapapau’i ko e vai ‘oku taki kitautolu ki ai ‘e hotau Tauhi ‘oku fakanonga ki he sipi kotoa pe ‘i he Takanga pe ko ha kihi’i ni’ihi pe? ‘Oku ou fakatauange ‘oku fakanonga ‘a e vai ‘oku taki kitautolu ki aí, pea ‘oku ‘atā ki ha taha pē.

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: ‘E Sīsū si’i Tauhi Lelei He sipi kotoa ‘a e ‘Otua, He me’a kuó u tangi ki ai Ke nofo vāofi atu na. ‘O u loto keu muimuia Ha me’a te ke ‘alu ki ai. ‘O u nofo, ‘o mo’u siofia Ho monumonuka ne fai. Emeni.

“KO ia, tau tuku ke fakatonuhia‘i kitautolu ‘i he tui, ka tau ma‘u melino ai mo e ‘Otua ‘i hotau ‘Eiki ko Sīsū Kalaisi;”
‭‭Loma‬ ‭5‬:‭1‬ ‭TMB‬‬

KO ia, tau tuku ke fakatonuhia‘i kitautolu ‘i he tui, ka tau ma‘u melino ai mo e ‘Otua ‘i hotau ‘Eiki ko Sīsū Kalaisi

Si’i Kaunga Fononga mo e ‘Eiki,Fakafeta’i he’etau lave he ‘aho fo’ou ni. ‘Ofa ‘oku mou lelei kotoa pe mo homou ngaahi fa...
03/11/2026

Si’i Kaunga Fononga mo e ‘Eiki,

Fakafeta’i he’etau lave he ‘aho fo’ou ni. ‘Ofa ‘oku mou lelei kotoa pe mo homou ngaahi famili. Ko e okooko eni mei he Halanga Tapuaki ketau fekuki mo ia.

‘Ofa atu mo e lotu,

Pulelulu, Ma’asi 11: Lau Folofola -Saame 23:1-3.

Ki’i Ama: Saame 23:1-2, “Ko hoku tauhí ʻa Sihova; ʻE ʻikai te u masiva.”

Pou ‘Ao: Oku tau fakalaulauloto `i he Saame manakoa taha ‘i he kātoa ‘o e ngaahi Saame ‘e 150. ‘Oku ‘iloa ko e Saame `a e Tauhi Sipi Leleí, `oku `ikai ngāue kotoa `a e ngaahi fo`i kupu`i lea kotoa `i he Saamé ni ke fakamatala`i `a e tōnunga `a e tauhi `a Sihová. Na’a tau lave ‘aneafi ki hono fili ‘o Tevita ke Tu’i ki ‘Isilelí ‘o makatu’unga ‘i he sio ‘a e ‘Eikí ki he loto ‘o Tevitá. Ko e me’a eni na’e ‘i hono lotó ‘okú ne he’aki ‘i he kamata’anga ‘o e Saamé ni. Na’á ne ‘ilo’i pau ‘a hono Tauhí, pea mo e fatongia ‘oku fai ‘e hono Tauhí kiate iá. Na’e ‘ikai ke sola ‘a Tevita ki he fatongia faka-tauhi sipí he ko 'ene ngāue ia na’e fili mei ai ke hoko ko e Tu’í. Ko e talaloto ‘o e ‘ahó ni ‘oku fai ia mei he laumālie ‘o e falala kakato ‘oku uho ‘aki ‘a e ‘ofa, fakatu’amelie mo e ‘amanaki lelei. 'E ‘ikai ha me’a ia ‘e masiva ai ‘i he mo’uí, lolotonga ‘a hono tauhi ia ‘e Sihová. Ko hono fakapapau’i ia ‘e he mo’uí, ‘oku ‘ikai ha me’a ‘e matavaivai ‘i he tauhi ‘oku fai ‘e Sihová. ‘Oku toe mahino ange `i he taha `o e ngaahi liliu fakapālangí: The LORD is my shepherd; I HAVE ALL THAT I NEED. “Ko e Otua hoku Tauhí; 'Oku ou ma'u 'a e me'a kotoa pe 'oku ou fiema'ú.” `Oku tau mo`ui `i he kuonga mo e māmani `oku faka-komesiale`i `a e me`a kotoa pe. `Oku fekumi `a e taha kotoa pe ke `i ai pe `a e me`a `e ma`u mei he me`a. ‘Oku `ikai ke `i ai ha taimi `e fe`unga ai ha me`a ia `e ma`u, pea holiholi tu`u pe `a e mo`uí ke ma`u ha me`a `oku toe lahi ange. Ka tau vakai ki he ngaahi kautaha `oku nau fakalele `a e ngaahi me’a faka-ekonomika `a māmani; `oku `ikai ke `i ai ha momēniti mo ha kuonga `e fe`unga ai `a `enau laine faka`osí, mo e tupu `i he pisinisí. ‘Oku ‘ikai ko e ngaahi Kautaha faka-Pisinisí pe, ka kuo kau atu eni ki ai mo e ngaahi Pule’anga lalahi ‘e ni’ihi. ‘Oku nau ‘umisi ke puke ‘a e fanga ki’i Pule’anga ngāvaivai ‘oku ‘ikai ke nau lava ‘o malu’i fakakautau kinautolú ka ‘oku nau lelei ‘i he ngaahi maka koloa fakaenatulá. Pea ko e tō ai pe ia `oku fakalele `aki `a e mo`ui `a e māmani faka-komēsiale `oku tau mo`ui aí. Ko e me’a kehekehe pe foki hono tali ‘oku tau Tauhi ‘aki ‘a Sīsū pea mo ‘etau tui mo fai ki ai. Neongo ‘etau kau ki he Lotu lelei ‘a Sīsū Kalaisi ‘i he ngaahi ta’u lahi, ka ‘oku ‘ikai ke lava he’etau to’onga mo’ui ke fakamo’oni’i ‘oku “Fe’unga ‘Anoa” pe ‘a Kalaisi ma’a ‘etau ngaahi me’a. ‘Oku kei ‘i ai pe hotau faingamālie ke feinga’i ai ‘a e me’a ‘oku tau fakakaukau ‘oku ‘ikai ke ma’u ‘i he’etau TAUHI ‘aki ‘a Sīsū Kalaisi. ‘Oku fakamo’oni mai ‘a e Toketā he’ene Himi, “Ko e ma’u Koe, ko e ma’u kotoa.” Tauange ke tau toe vakai ki he ki`i veesi `oku ma`u loto `e he taha kotoá, `o fakapapau`i `oku `ikai ke ngata pe `i he`etau ma`u lotó, ka `oku tau fakamo`oni mo`ui ki ai – Ko Sihova hoku tauhí, pea `oku ou ma`u `a e me`a kotoa pe `oku ou fiema’ú.

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: `E `ikai teu masiva au Pe tuku hausia, He ko e Tu`i Aoniu, Ko hoku tauhi ia. Emeni

“Ko au ko e Tauhi Lelei, Ko e anga ‘o e tauhi lelei ke ‘atu ‘ene mo‘ui koe‘uhi ko e fanga sipi.”
‭‭Sioné‬ ‭10‬:‭11‬ ‭TMB‬‬

Ko au ko e Tauhi Lelei, Ko e anga ‘o e tauhi lelei ke ‘atu ‘ene mo‘ui koe‘uhi ko e fanga sipi.

03/10/2026

Tau lotua mo Hufia si’i Katoanga ‘a e ‘API Ako ni Pea mo’oni si’ene akonekina mo talatalaifale faka’osi ki ha lelei mo ha ‘AMANAKI ki he ngaahi Ouau ‘o e Kolisi ni ‘o fakatatau ki hono fakahuafa ko e KOLISI QUEEN SALOTE
‘Ofa kemou ma’u ha Katoanga, faka’ofo’ofa mo fiefia mo Kelesi’ia. God bless!!!

Si’i Kaunga Pilikimi mo e ‘Eiki,Kohai ha taha ‘e piki ma’u pe? Sisu pe, Sisu pe; Si’a kainga ‘e ‘ikai ngaue, Sisu pe, Si...
03/10/2026

Si’i Kaunga Pilikimi mo e ‘Eiki,

Kohai ha taha ‘e piki ma’u pe? Sisu pe, Sisu pe; Si’a kainga ‘e ‘ikai ngaue, Sisu pe, Sisu pe. Sisu pe te ne fai ke ‘osi, si’i toki’ofa ta’emotu e, Te ne tu’uma’u ‘I he ‘aho kovi, Sisu pe, Sisu pe. ‘Oku ofoofo ma’u pe mo’ui, he tonounou pe kae kei ‘ofa’i pe. Tanaki atu mo e a’usia ni ketau fe’ao mo ia he ‘aho fo’ou.

‘Ofa atu mo e lotu,

Tusite, Ma’asi 10: Lau Folofola – 1 Samiuela 16: 6-13.

Ki’i Ama: 1 Samiuela 16: 11, “Pea me‘a ‘a Sāmiuela kia Sese, ‘‘Oku kātoa heni ‘a e kau tamá?’ Peá ne pehē, ‘‘Oku kei toe pē ‘a e kihi‘i si‘í, ka ko eni ‘okú ne tauhi ‘a e fanga sipí.’ Pea me‘a ‘a Sāmiuela kia Sese, ‘Fekau ke ‘omi ia: he ‘ikai te tau nofo ki he kaí kae‘oua ke ne ha‘u ki heni.’”

Pou ‘Ao: Oku kei hoko atu pē `etau fakalaulauloto `i he talanoa `o e ngāue faka-palōfita `a Sāmiuela ki hono pani `a Kingi Tevitá. Ne tau lave `aneafi ki he fanga ki`i makatu`unga na`e pau ke fakakakato kae toki a`usia `a e ngaahi fokotu`utu`u faka-`itāniti `a e `Otuá. Pea ka tau fakafoki `a e talanoa mei he lēsoni `o e `ahó ni `e hā ai `a e lotu mo e tangi `a e fa`ē ke ma`u ha foha. “Pea fai ‘e he fefiné ‘ene tukumo‘ui, ‘o pehē, ‘Sihova Sāpaoti ē, kapau mo‘oni te ke ‘afio‘i ‘a e mamahi ‘a ho‘o kaunangá, ka ke manatu‘i au, ‘o ‘ikai ngalo ho‘o kaunangá, ka ke foaki mai ha hako tangata, pea te u toki tuku ia ki he ‘Afioná ‘i he ngaahi ‘aho kotoa pē ‘o ‘ene mo‘uí.” Ko e taha `eni `o e ngaahi makatu`unga ke a`usia ai `a e halafononga `o e kelesi mo e talafungani `a e `Otuá ki māmaní. Ko e tangi mo e kole `a Ana ke ma`u ha foha tangata; ko e lesoni `o e `ahó ni kuo hoko `a e misi `a Aná ke fakatupu ai ha tu`i – “king-maker.” Mālie `a e tupulaki `a e ivi mo e poto `a e Palōfitá `i he `etau lēsoní. Na`e aafe `a `ene vakaí ki he `uluaki fohá, kia Eliapi. Kae a`u `a e akonaki faka-`Otua `oku kei `aonga `i he kuonga kotoa pē: “’Oua na‘a tokanga‘i hono fōtungá, pe ko hono mā‘olungá; he kuó u li‘aki ia: he tala‘ehaí ko e fai ki he sio ‘a e tangatá; he ‘oku sio ‘a e tangatá ki he matá, ka ‘oku sio ‘a e ‘Eiki ki he lotó.” Na`e mahino kia Sāmiuela `a e me`a na`e tokanga mai ki ai `a e `Otuá, pea ma`u `a `ene faka`uto`uta. Fakaholo mai `a e toenga `e toko 6 `o e fanga foha `o Sesé, pea mo e kalo pe `a Sāmiuela. Vilitaki `a `ene fehu`í “‘Oku kātoa heni ‘a e kau tama?” Na`e `ikai ke ala fakasitua`i `a e me`a na`e tokanga ki ai `a Sāmiuela – ke `omai `a e foha na`e `ikai ke `i aí kae toki nofo ki he kaí. Ne toki vakai `a Sāmiuela kia Tevita, “Pea folofola ‘a e ‘Eiki, Tu‘u ‘o pani ia; he ko ia ia.” Ko e talanoa ia `o e palofita Samiuela, ko e “king-maker.” `Oku `i ai pe hotau ngaahi ngafa takitaha, pea neongo `e `ikai ke tau fatongia `aki `a e tala-faka palōfita, pea `e `ikai ke tau ngaohi tu`i, ka `oku fiema`u pe ke tau ma`u `a e poto faka Sāmiuela `o `ikai ke tau ngata pe `i he vakai mamaha `a e sió – `o tau tokanga pe ki he fōtungá, mā`olungá mo e me`a matelié. Pea tau tanaki tu`unga `aki ia `a hotau kaungā fonongá mo e ngāue `oku nau faí. Ka tau kakapa ki he ngaahi kelesi `oku tolongá `o vakai ki he ngaahi koloa `oku `ikai ke hā, ka `oku `ilo `e he laumālié. Tauange `i he Fa’ahita’u Lēniti `oku tau fononga aí, ke tau tafunaki `a e ivi faka-`Otua ko iá `o fou `i he `etau tokangaekina `a `etau mo`ui faka-laumālié, ke tau malava ai `o ma`u `a e poto na`e ma`u `e he Palōfitá.

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: Tuku ke mau sio ‘aki ‘a ho Fofongá ‘e ‘Otua kae faingofua ke mau lava ‘o fakato’onga mo’ui’i ‘a ‘emau Tuí he taimi kotoa pē. ‘Emeni.

“Ko e matamatalelei ko e me‘a ‘e ‘ikai ala falala ki ai, Pea ko e hōihoifua ko e me‘a hāmolofia: Ko e fefine ‘oku ‘apasia kia Sihova, Ko eni ia ‘e fakamālō‘ia.”
‭‭PALŌVEPI‬ ‭31‬:‭30‬ ‭TMB‬‬

Ko e matamatalelei ko e me‘a ‘e ‘ikai ala falala ki ai, Pea ko e hōihoifua ko e me‘a hāmolofia: Ko e fefine ‘oku ‘apasia kia Sihova, Ko eni ia ‘e fakamālō‘ia.

Address

100 Church Street
Martinez, CA
94553

Opening Hours

Monday 9am - 5pm
Tuesday 9am - 5pm
Wednesday 9am - 5pm
Thursday 9am - 5pm
Friday 9am - 5pm
Sunday 9am - 5pm

Telephone

(925) 228-1233

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Martinez United Methodist Church, Martinez, California posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share