NCN-Tongan Fellowship of the Assemblies of God

NCN-Tongan Fellowship of the Assemblies of God Ko e kaveinga mo e Visone 'o e ngaue ni ko e 'Ofa vela ki he 'Eiki ko Sisu Kalaisi, pea 'ofa mamahi ki he kakai mole he mamani. Malo ke tapuekina 'e he 'Eiki.,

Malo ho'o mou lelei pea 'oku mau talitali fiefia 'akimoutolu ki he peesi 'ae Siasi Fakapenitekosi 'oe vahenga Noate Kalifonia mo Nevata (NCN-Tongan Fellowship of the Assemblies of God). Ko e taumu'a 'o e peesi ko'eni ko e faka'amu ke toe lelei ange 'a e ngaahi fetu'utaki mo e ngaahi potu ngoue 'oku fai 'ae fakakukafi moe kaunga tohopalau he ngaue 'a e 'Eiki.

Rhema Life Assembly
05/07/2026

Rhema Life Assembly

Ngaahi Fa'ee 'Oku Keli Loloto

Meàtokoni Fakaàho
Tuàpulelulu àho 7 Me 2026

📜Folofola: Senesi 26:18 “Pea toe keli ‘e ‘Aisake ‘a e ngaahi vaitupu...‘a ia na’a nau keli ‘i he kuonga ‘o ‘ene tamai ko ‘Epalahame.

Puipuituà: Ki mu‘a ke ala ‘a ‘Aisake ki he savolo ne òsi Keli ia è Èpalahame.

Na‘e ‘ikai ko ha ngaahi luo pē ‘i he kelekelé ‘a e ngaahi vaitupu ko iá—ko e ngaahi laine moʻui kinautolu ki ha fāmili.

Naʻa nau ʻave:
* Vai ʻi he faʻahitaʻu momokó.
* Tu‘uma‘u ‘i he ngaahi taimi ta‘epaú.
* Ko ha kahaʻu maʻá e toʻutangata hokó.

Ka ‘i he mavahe atu ‘a ‘Ēpalahamé, na‘e fakafonu ‘e he filí ‘a e ngaahi vaitupu ko iá ‘aki ‘a e ‘uli. Na'e kei 'i ai pe 'a e ma'u'anga moúi...ka naʻe tanu ia.

Ko e me’a ia ‘oku fai ‘e he ngaahi fa’ee. ‘Oku ‘ikai ke nau mo‘ui pē ki he ‘aho ní—‘oku nau keli pe touànga ki ‘apongipongi.
Koènau Ngaahi lotu 'oku 'ikai fanongo ki ai ha taha. Koe Lo'imata 'oku 'ikai sio ki ai ha taha moe Ngaahi feilaulau 'oku 'ikai ke fktokangaí è ha taha. ‘Oku nau keli ha ngaahi vaitupu 'e inu mei ai 'enau fanau 'i ha 'aho.

ʻE ngali hā fakalongolongo ha faʻē anga fakaʻotua—ka ʻokú ne keli ha meʻa ʻoku taʻengata.

✅1. Keli ʻa e Ngaahi Faʻeé ʻi he Ngaahi Feituʻu Fufū

Naʻe pau ke toe keli ʻe ʻAisake ha ngaahi vaitupu naʻe tanu. Naʻe ʻikai ke fakahāhā ʻa e ngāue ko iá.
ʻIkai fakaʻofoʻofa. ‘Ikai ke kātoanga‘i.

Hangē pē ko e tuʻunga fakafaʻeé.
* Koe Ngaahi pō tōmui
* Koe Ngaahi àho Tuú hengihengi pongipongia.
* Koe ngaahi Foaki ma‘u pē.
* Koe úkuma pea Kātaki fakalongolongo pe.’

'Ikai ha maama ke huluí ène ngaue, ka ko e uesia loloto. Ko e ngaahi vaitupu loloto tahá ‘oku keli ia ‘i he ngaahi feitu‘u ta‘ehāmaí.

✅2. ʻOku ʻOhofi ʻe he Filí ʻa e Meʻa ʻokú Ne Poupouʻi Koé. Na’e ‘ikai ke ‘ohofi ‘e he kau Filisitia ‘a e ngaahi fale pe ngaahi tēniti—Na‘a nau ‘ohofi ‘a e ngaahi vaitupú.

He kapau te nau lava taòfi à e tafe à e vai, tenau lava ʻo taʻofi ʻa e kahaʻú.

Pea ‘i he ‘aho ní, ‘oku kei tāketi‘i pē ‘e he fil àe fa'e lotu, Ko e fa‘ē faitōnungá, Ko e fa'ee 'oku ne feinga ke 'ohake hono famili 'i he 'Otua. ʻOkú feinga à e fili ke fakafonu lelei ia ʻaki ʻa e: Fakalotosi‘i, Ko e vaivai pea moe Ta'etui.

Sií ngaahi faèe, ʻOku tauʻi koe ʻe he filí koeʻuhí ko e meʻa ʻoku tafe mai ʻiate koé.

✅3. Toe keli pe à e vai kuo òsi í ai. Na’e ‘ikai ke fa’u ‘e ‘Aisake ha me’a fo’ou ‘aupito—na‘á ne fakafoki mai ‘a e me‘a na‘e ‘osi ‘i aí.

Pea ko e mo’oni ‘eni ki he ngaahi famili tokolahi: Kuo tanu ha ngaahi vaitupu ʻe niʻihi Kuo tuʻu ʻa e lotu fkfamili. Kuo momoko ‘a e tuí, pea Kuo mole atu ‘a e fiekaia fakalaumālié.

Ka ko e 'aho ni, 'oku ui 'e he 'Otua 'a e ngaahi fa'ee...Ke toe keli 'a e vaitupu 'i honau ngaahi 'api.

🔥’Oku ‘ikai te ke fiema‘u ha fāmili fo‘ou —‘okú ke fiema‘u ha vaitupu kuo toe fakaakeake.

✅4. ‘Oku Lahi Ange ‘a e fkinu ‘a e Vai ‘o e Fa’ē maàu íate ia.

ʻI he taimi ʻoku tau aʻu ai ki he Sione 4, ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e vaitupu tatau ko iá. ‘Oku tu‘u ai ha fefine, pea ‘okú ne pehē, “‘Oku loloto ‘a e vaitupú.” Ko hono 'uhinga na'e keli loloto fe'unga ha taha...’a ia na‘e hokohoko atu ‘ene fakatupu ‘i he ngaahi to‘utangata.

Pea ‘i he vaitupu ko iá, ‘okú ne fetaulaki ai mo Sīsū Kalaisi.

Fakahā ‘a e Fa’ē koèni Ko e me'a 'oku ke keli he 'aho ni...’e to'o ho'o fanau mei 'apongipongi.

* Ko ngaahi lotú ‘a faèe oku hoko ia ko ho tau ‘ufi‘ufi.
* ʻOku hoko ènau ngaahi tuí ko hotau makatuʻunga.
* Ko ènau tu'uma'u 'oku hoko ia ko hotau tu'unga ma'u.

🔥’Oku hoko ‘a e vaitupu ‘o e fa’ee ko e mo’ui ‘a e tamasi’i.

✅5. Vai Moʻui ʻi he ʻApí. Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻokú Ne foaki mai ʻa e vai moʻuí—ko ha vaitupu ʻoku ʻikai ke mātuʻu.

Ka ko e fa’ahinga tafe ko ia ‘oku ‘ikai ke ha’u ia mei he:
* Ko e lotu ‘i he taimi ki he taimi .
* Tui fakavavevave .
* Fakatapui ‘i he miniti faka‘osí

ʻOku haʻu ia mei he lolotó. Pea ʻoku mahino ange ʻeni ki he ngaahi faʻeé ʻi ha toe taha. ʻOku nau ʻiloʻi: Kapau ‘e ‘ikai te u nofo ‘o fonu...ʻOku ʻikai haʻaku meʻa ke lilingi atu.

🔥He ʻikai ke ke lava ʻo lilingi ha vai moʻui mei ha vaitupu òku maha.

✅7. Fakalāngilangiʻi ʻo e Kau Keli Vai ʻi he ʻAhó ni.

ʻOku mahulu hake ʻa e ʻaho ní ʻi ha kātoanga —ko ha fakaʻilonga ia.
ʻOku mau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi faʻē:
* Naʻe nofo ʻi he taimi naʻe faingataʻa aí.
* Naʻe lotu ʻi he taimi naʻe fakalongolongo aí.
* Naʻe tui ʻi he taimi naʻe hā ngali taʻemalava aí.

Mahalo 'oku te'eki ke ke sio ki he ola kakato...Ka kuo lekooti ʻe he langí ʻa e foʻi savolo kotoa pē ʻo e tuí.

🔥Ko e lotu kotoa pe na'a ke fai... ko e fo'i 'uhiki'i manu 'i he kelekele.

🔥Ko e lo'imata kotoa pe na'a ke tangi ai... na'e fakaviviku 'a e vaitupu.

🔥Ko e feilaulau kotoa pe na'a ke fai... na'e fakaloloto ai 'a e ma'u'anga Fakamoúi.

Pea ʻi ha ʻaho ʻe taha—‘e inu ho‘o fānaú mei he me‘a na‘á ke kelí.

🙏Lotu Fakaʻosi: Tamai, fakafeta'i ki he ngaahi fa'ee kuo ke tuku ki he'emau mo'ui.

Fakamālohia ʻa e fefine kotoa pē kuó ne keli fakapulipuli ha ngaahi vaitupú.

Poupouʻi ʻa e faʻē kotoa pē ʻoku ongoʻi helaʻia, taʻe sio ki ai, pe lōmekina.

Fakamanatu ange kiate ia ko e meʻa ʻokú ne langá ʻoku ʻikai fakataimi pē —ʻoku fakatoʻutangata.

Tuku ke hoko ‘ene mo’ui ko e vaitupu ‘o e vai mo’ui ki he’ene fanau mo e fanau ‘a ‘ene fanau.

Pea ki he fāmili kotoa pē ʻoku fakafofongaʻi hení—fakafoki mai ʻa e ngaahi vaitupú, toʻo ʻa e ʻulí, pea tuku ke toe tafe mai Ho ʻaó.
‘I he huafa ‘o Sisu, ‘Emeni.

Ngaahi Fa'ee 'Oku Keli LolotoMeàtokoni Fakaàho Tuàpulelulu àho 7 Me 2026📜Folofola: Senesi 26:18 “Pea toe keli ‘e ‘Aisake...
05/07/2026

Ngaahi Fa'ee 'Oku Keli Loloto

Meàtokoni Fakaàho
Tuàpulelulu àho 7 Me 2026

📜Folofola: Senesi 26:18 “Pea toe keli ‘e ‘Aisake ‘a e ngaahi vaitupu...‘a ia na’a nau keli ‘i he kuonga ‘o ‘ene tamai ko ‘Epalahame.

Puipuituà: Ki mu‘a ke ala ‘a ‘Aisake ki he savolo ne òsi Keli ia è Èpalahame.

Na‘e ‘ikai ko ha ngaahi luo pē ‘i he kelekelé ‘a e ngaahi vaitupu ko iá—ko e ngaahi laine moʻui kinautolu ki ha fāmili.

Naʻa nau ʻave:
* Vai ʻi he faʻahitaʻu momokó.
* Tu‘uma‘u ‘i he ngaahi taimi ta‘epaú.
* Ko ha kahaʻu maʻá e toʻutangata hokó.

Ka ‘i he mavahe atu ‘a ‘Ēpalahamé, na‘e fakafonu ‘e he filí ‘a e ngaahi vaitupu ko iá ‘aki ‘a e ‘uli. Na'e kei 'i ai pe 'a e ma'u'anga moúi...ka naʻe tanu ia.

Ko e me’a ia ‘oku fai ‘e he ngaahi fa’ee. ‘Oku ‘ikai ke nau mo‘ui pē ki he ‘aho ní—‘oku nau keli pe touànga ki ‘apongipongi.
Koènau Ngaahi lotu 'oku 'ikai fanongo ki ai ha taha. Koe Lo'imata 'oku 'ikai sio ki ai ha taha moe Ngaahi feilaulau 'oku 'ikai ke fktokangaí è ha taha. ‘Oku nau keli ha ngaahi vaitupu 'e inu mei ai 'enau fanau 'i ha 'aho.

ʻE ngali hā fakalongolongo ha faʻē anga fakaʻotua—ka ʻokú ne keli ha meʻa ʻoku taʻengata.

✅1. Keli ʻa e Ngaahi Faʻeé ʻi he Ngaahi Feituʻu Fufū

Naʻe pau ke toe keli ʻe ʻAisake ha ngaahi vaitupu naʻe tanu. Naʻe ʻikai ke fakahāhā ʻa e ngāue ko iá.
ʻIkai fakaʻofoʻofa. ‘Ikai ke kātoanga‘i.

Hangē pē ko e tuʻunga fakafaʻeé.
* Koe Ngaahi pō tōmui
* Koe Ngaahi àho Tuú hengihengi pongipongia.
* Koe ngaahi Foaki ma‘u pē.
* Koe úkuma pea Kātaki fakalongolongo pe.’

'Ikai ha maama ke huluí ène ngaue, ka ko e uesia loloto. Ko e ngaahi vaitupu loloto tahá ‘oku keli ia ‘i he ngaahi feitu‘u ta‘ehāmaí.

✅2. ʻOku ʻOhofi ʻe he Filí ʻa e Meʻa ʻokú Ne Poupouʻi Koé. Na’e ‘ikai ke ‘ohofi ‘e he kau Filisitia ‘a e ngaahi fale pe ngaahi tēniti—Na‘a nau ‘ohofi ‘a e ngaahi vaitupú.

He kapau te nau lava taòfi à e tafe à e vai, tenau lava ʻo taʻofi ʻa e kahaʻú.

Pea ‘i he ‘aho ní, ‘oku kei tāketi‘i pē ‘e he fil àe fa'e lotu, Ko e fa‘ē faitōnungá, Ko e fa'ee 'oku ne feinga ke 'ohake hono famili 'i he 'Otua. ʻOkú feinga à e fili ke fakafonu lelei ia ʻaki ʻa e: Fakalotosi‘i, Ko e vaivai pea moe Ta'etui.

Sií ngaahi faèe, ʻOku tauʻi koe ʻe he filí koeʻuhí ko e meʻa ʻoku tafe mai ʻiate koé.

✅3. Toe keli pe à e vai kuo òsi í ai. Na’e ‘ikai ke fa’u ‘e ‘Aisake ha me’a fo’ou ‘aupito—na‘á ne fakafoki mai ‘a e me‘a na‘e ‘osi ‘i aí.

Pea ko e mo’oni ‘eni ki he ngaahi famili tokolahi: Kuo tanu ha ngaahi vaitupu ʻe niʻihi Kuo tuʻu ʻa e lotu fkfamili. Kuo momoko ‘a e tuí, pea Kuo mole atu ‘a e fiekaia fakalaumālié.

Ka ko e 'aho ni, 'oku ui 'e he 'Otua 'a e ngaahi fa'ee...Ke toe keli 'a e vaitupu 'i honau ngaahi 'api.

🔥’Oku ‘ikai te ke fiema‘u ha fāmili fo‘ou —‘okú ke fiema‘u ha vaitupu kuo toe fakaakeake.

✅4. ‘Oku Lahi Ange ‘a e fkinu ‘a e Vai ‘o e Fa’ē maàu íate ia.

ʻI he taimi ʻoku tau aʻu ai ki he Sione 4, ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e vaitupu tatau ko iá. ‘Oku tu‘u ai ha fefine, pea ‘okú ne pehē, “‘Oku loloto ‘a e vaitupú.” Ko hono 'uhinga na'e keli loloto fe'unga ha taha...’a ia na‘e hokohoko atu ‘ene fakatupu ‘i he ngaahi to‘utangata.

Pea ‘i he vaitupu ko iá, ‘okú ne fetaulaki ai mo Sīsū Kalaisi.

Fakahā ‘a e Fa’ē koèni Ko e me'a 'oku ke keli he 'aho ni...’e to'o ho'o fanau mei 'apongipongi.

* Ko ngaahi lotú ‘a faèe oku hoko ia ko ho tau ‘ufi‘ufi.
* ʻOku hoko ènau ngaahi tuí ko hotau makatuʻunga.
* Ko ènau tu'uma'u 'oku hoko ia ko hotau tu'unga ma'u.

🔥’Oku hoko ‘a e vaitupu ‘o e fa’ee ko e mo’ui ‘a e tamasi’i.

✅5. Vai Moʻui ʻi he ʻApí. Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻokú Ne foaki mai ʻa e vai moʻuí—ko ha vaitupu ʻoku ʻikai ke mātuʻu.

Ka ko e fa’ahinga tafe ko ia ‘oku ‘ikai ke ha’u ia mei he:
* Ko e lotu ‘i he taimi ki he taimi .
* Tui fakavavevave .
* Fakatapui ‘i he miniti faka‘osí

ʻOku haʻu ia mei he lolotó. Pea ʻoku mahino ange ʻeni ki he ngaahi faʻeé ʻi ha toe taha. ʻOku nau ʻiloʻi: Kapau ‘e ‘ikai te u nofo ‘o fonu...ʻOku ʻikai haʻaku meʻa ke lilingi atu.

🔥He ʻikai ke ke lava ʻo lilingi ha vai moʻui mei ha vaitupu òku maha.

✅7. Fakalāngilangiʻi ʻo e Kau Keli Vai ʻi he ʻAhó ni.

ʻOku mahulu hake ʻa e ʻaho ní ʻi ha kātoanga —ko ha fakaʻilonga ia.
ʻOku mau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi faʻē:
* Naʻe nofo ʻi he taimi naʻe faingataʻa aí.
* Naʻe lotu ʻi he taimi naʻe fakalongolongo aí.
* Naʻe tui ʻi he taimi naʻe hā ngali taʻemalava aí.

Mahalo 'oku te'eki ke ke sio ki he ola kakato...Ka kuo lekooti ʻe he langí ʻa e foʻi savolo kotoa pē ʻo e tuí.

🔥Ko e lotu kotoa pe na'a ke fai... ko e fo'i 'uhiki'i manu 'i he kelekele.

🔥Ko e lo'imata kotoa pe na'a ke tangi ai... na'e fakaviviku 'a e vaitupu.

🔥Ko e feilaulau kotoa pe na'a ke fai... na'e fakaloloto ai 'a e ma'u'anga Fakamoúi.

Pea ʻi ha ʻaho ʻe taha—‘e inu ho‘o fānaú mei he me‘a na‘á ke kelí.

🙏Lotu Fakaʻosi: Tamai, fakafeta'i ki he ngaahi fa'ee kuo ke tuku ki he'emau mo'ui.

Fakamālohia ʻa e fefine kotoa pē kuó ne keli fakapulipuli ha ngaahi vaitupú.

Poupouʻi ʻa e faʻē kotoa pē ʻoku ongoʻi helaʻia, taʻe sio ki ai, pe lōmekina.

Fakamanatu ange kiate ia ko e meʻa ʻokú ne langá ʻoku ʻikai fakataimi pē —ʻoku fakatoʻutangata.

Tuku ke hoko ‘ene mo’ui ko e vaitupu ‘o e vai mo’ui ki he’ene fanau mo e fanau ‘a ‘ene fanau.

Pea ki he fāmili kotoa pē ʻoku fakafofongaʻi hení—fakafoki mai ʻa e ngaahi vaitupú, toʻo ʻa e ʻulí, pea tuku ke toe tafe mai Ho ʻaó.
‘I he huafa ‘o Sisu, ‘Emeni.

03/30/2024

Me’aTokoni Faka’aho
‘Aho 30 ‘o Ma’asi 2024

Ko e lotu ‘oku fai fakamatoato, koe lotu ‘oku to’e mei loto (Part 2)

Ma’ake 11:24 Ko ia ʻoku ou pehē ai kiate kimoutolu, Ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou holi ki ai, ʻoka mou ka lotu, tui ʻoku mou maʻu ia, pea te mou maʻu.

‘Oku ou pehee ko e taha ‘a e talanoa fisifisimu’a ke tataki ‘aki tautolu ‘I he pongipongi ko ‘eni fekau’aki mo e lotu fakamatoato, ka ko e talanoa ‘oe lotu ‘a ‘Ana ‘I he’ene tautapa ki he ‘Otua ke foaki mai ha’ane tama. Na’e tangi mo to’e ‘a e fefine ni ko e tangi mei ha taha na’e ‘ikai ha toe ‘amanaki pe tu’amelie. Na’a ne faka’amu ke ‘iai ha’ane tama ke tauhi ‘a e tama ko ia ma’ae ‘Eiki. Ko hono loto ia ‘ene fakaha ki he ‘Otua. Na’ane lotu ‘I he ta’u ki he ta’u, kaikehe na’e ‘iai e ‘aho na’ane ‘alu ai ki he temipale ‘o fai ‘ene lotu pea ne lotu pe ‘o mole hono le’o. Na’e mafana hono loto pea vela ko e to’e mei loto mo’oni ‘a e lotu a e fefine ni. Na’a ne lotu faivelenga. Lotu pe ‘o ‘ikai ha toe fonongo ki hono le’o ka ko hono loungutu pe na’e ngaueue. Na’e mamata ‘a ‘Ilai ko e taula’eiki ki he lotu ‘a e fefine pea ne valoki’i ia ‘o pehe ‘oku konaa. Na’e talaange ‘e he fefine na’e ‘ikai ke konaa ka ko e lotu ‘i he mamahi mo e to’e hono loto ke ‘iai ha’ane tama. Na’e tali lotu ‘a e ‘Otua ma’a ‘Ana ‘o foaki ha tamasi’i pea fakahingoa ko Samiuela. Na’e hoko ‘a e tama ko’eni ko e taha e kau palofita tu’ukimu’a ia ‘I he Fuakava Motu’a. Ko e lotu fakamatoato, faivelenga, to’e mei loto ‘o ‘ikai tuku ka e ‘oleva pe ke tali lotu a Sihova. Na’e tali lotu ‘a Sihova ki he tangi mo e to’e ‘a e fefine pea ne foaki ha tama, pea hoko koe tapuaki. Na’e ikuna a e mo’ui ‘a Samiuela he na’e ‘ufi’ufi ‘e he lotu ‘e ne faee ‘a e tama pea mo hono kaha’u. Ko e lau ia ‘a e folofola na’e lolotonga e palofita ‘a Samiuela ko e vaha’a taimi ia ne ‘ikai ke ala e kau Filisitia ‘o tau’I ‘a Isileli. Pehe ‘e Sihova ki he fili ‘o Isileli, “He ‘ikai te ke ala ki he tangata ko’eni.” Ko e ‘uhinga ‘o e hingoa Samiuela ko e, “Ongo’i ‘e he ‘Otua” he’ene pehe, Na’aku kole ia meia Sihova (1 Samiuela 1:20).

Ko Taniela foki ko e tangata lotu ia. Na’e fkhoko e lao fo’ou he fonua ko e kakai kotoa pe ke hu ki he tu’i ‘I he ‘aho e 30. Na’e ikai tuka ai e lotu ia a Taniela ‘o fai tu’o tolu he ‘aho. Pea na’e li ai ‘a Taniela ki he ‘ana ‘o e fangalaione. Na’e langa ‘e Taniela ia ‘a e to’onga mo’ui ‘o e lotu tu’o 3 he ‘aho pea na’e tatau ai pe. Na’e fu’u malohi ‘a e mo’ui lotu kia Taniela pea na’e ‘ikai ue’i ia neongo ‘e ne ‘I he ‘ana ‘o e fanga laione fekai. ‘I he taimi ne fusi hake ai ‘a Taniela pea omai ki he Tu’I, a’e talaange ‘e Taniela ki he Tu’I, “Na’e fekau’I ‘e ‘Otua ‘ene angelo ke tapuni e ngutu ‘o e fanga laione.” (Taniele 6:22).

Ko Sisu telee e ko e fakatataa mo’oni ‘o e lotu fakamatoato, fai mei loto. Na’a ne lotu I he po kotoa pea ne toki fili ‘ene kau akonga. ‘I he ngoue Ketisemani, na’a ne tolu pe kae ‘oleva ke tuluta lo’I mata. Ko e kakai na’a nau ofi kia Sisu na’e ue’I honau loto pea na’a nau kole kia Sisu ke ne ako’I kinautolu ‘a e lotu. Na’e ‘ikai ke nau kole kia Sisu ke ako’i kiate kinautolu ‘a e fai fakamo’ui, pe ke nau lava ‘o ‘a’eva ‘I he fukahi vai. Na’e to’oa honau loto ‘I he mo’ui lotu ‘a Sisu. ‘I he’ene lotu ki he Tamai hange pe ‘oku ‘I ai kena feohi fekoekoe’I, pea lotu ma’ae kakai ‘i he loto mafana mo’oni.

Si’I kainga ‘I he ‘Eiki, ko ho tau tala ‘eni, mahalo pe nai ‘oku ke fetaulaki mo ha palopalema ‘o e fononga ni ‘oku ‘ikai te ke sio ko e ‘e malava ‘o fai pe ko ho’o sio ki ho’o ki’I fanau ‘enau fkfepaki pea talangata’a, pe ko e mahaki’ia fakasino ‘oku ‘ikai ha ongoongo ikuna mei he toketaa, pe ‘oku ‘ikai ke lava ho’o pila ‘o totongi. Tuku keu fakalotolahi’I atu ko e ‘I he pongipongi ni mei he lotu a ‘Ana. Na’e ‘ikai ke ne tali ‘a e ‘IKAI ko e ngatanga ia e tali lotu ‘a Sihova. Na’a ne lotu pe, lotu pe. Lotu fakamatoato mei loto. Ke ke langa ha ‘olita lotu ‘o hange ko Taniela, ke hoko ia ko e to’onga mo’ui pea tatau ai pe ‘a e hoko mai e faingataa mo e ta’au e nofo ko’eni, he ‘ikai te ke tuka ki ha kovi he na’a ke langa ha maka ‘o e fakamanatu I hevani ‘I ho’o lotu pongipongi, lotu ho’ata, mo e lotu efiafi. ‘E tapuni ‘e Sihova a e ngutu ‘o e laione. ‘Ofa te tapuekina e he Eiki.

02/22/2024

Me'aTokoni Faka'aho
'Aho 22 Fepueli 2024

‘Oua ‘e tālafili ‘ae ‘Otua.

”Koia nae tala ai e he kau akonga niihi kiate ia, Kuo mau mamata ki he Eiki. Ka nae pehe eia kiate kinautolu, Kapau e ikai teu mamata i hono nima ae mata‘i fa‘o, pea ai hoku tuhu ki he mata‘i fa‘o, mo velo hoku nima ki hono vakavaka, e ikai teu tui.“
‭‭Sione ‬ ‭20‬:‭25‬ ‭

“Kapau ‘e ‘ikai teu mamata kiai, he’ikai teu tui”

Na’e tohi ‘e Sione: “ Tomasi (koe hingoa ‘oe māhangā), ‘aia na’e ‘ikai tene ‘iai fakataha moe toenga ‘oe kau akonga ‘ihe ha’ele mai ‘ae ‘Eiki ‘ihe hili ‘a ‘ene toetu’u mei he pekia. Na’a nau talaange kia Tomasi, “Kuo mau mamata kihe ‘Eiki!” Kā ka tali ‘e Tomasi kiate kinautolu ‘o pehe, “ Kapau ‘e ‘ikai teu sio kihe matakafo ‘i hono ongo nima, pea ‘ai ‘a hoku tuhu kihe matakafo ‘oe fa’o, pea velo ‘a hoku nima ki hono vakavākā, he’ikai teu tui au kiai”
Kuo hili pe ‘eni ha ‘aho nai ‘e valu pea kuo toe fakatahataha mai ‘ae kau akonga ‘ae ‘Eiki, pea na’e ‘ikai ke ‘iai ‘a Tomasi mo kinautolu. Kuo tātāpuni ‘ae ngaahi mātāpā ‘o loka ma’u, kae fakafokifā pe… kuo tu’u ‘ae ‘Eiki ‘i honau lotolotonga, ‘o hange ko ‘ene fa’a fai ki mu’a, …pea tō folofola atu ‘ae ‘Eiki kia Tomasi, “ Tomasi, ha’u ‘o ‘ai ho nima ki hoku matakafo, pea ke vakai mai ki hoku ongo nima, velo mai ho nima ki hoku vakavaka”. ‘Si’i kainga ‘ofeina ‘oe ‘Otua, ‘oua ‘e kei nofo ta’etui aipe. ‘Ai keke tui ā! Na’e toki kaila ‘a Tomasi, Ko hoku ‘Eiki mo hoku ‘Otua! ( veesi 24-28)
‘Io, koe mo’oni na’e fili ‘e Sisu ‘ae toko taha ko ‘eni neongo ‘a ‘ene loto veiveiua mo ta’etui ke hoko ko ‘ene akonga, na’e ‘ikai si’aki ia ‘e Sisu pe tene faka’ikai’i ‘a Tomasi. Ka na’a ne fai ‘a ‘ene fo’i ha’ele fakafokifā mai ko ‘eni ki honau lotolotonga ke veteki ‘aki ‘a ‘ene lotoveiveiua pea langa hake ai ‘a ‘ene tui.

Na’e pehe ‘e he fefine ko ‘Elisapeti ‘Elioti, ‘’ Ihe taimi ‘oku ‘ikai ai ke ‘iai ha mo’oni pe ha talī, ‘oku toki hūloto mai ‘ae tui” Kuo folofola ‘ae ‘Otua, ”He ‘oku pehe e Sihova oku ikai ko hoo mou ngaahi mahalo a eku mahalo, pea oku ikai ko ho mou ngaahi hala a hoku ngaahi hala.“( Isaia‬ ‭55‬:‭8) Ka ko hono fo’i mo’oni ‘e kainga, ‘oku ‘ikai tatau ‘ae fakakaukau ‘ae ‘Otua mo ‘etau fakakaukau! ‘Oku ‘afio ‘ae ‘Otua ia kihe kanokato moe fakalukufua ‘o ha me’a pe tu’unga, pea ‘oku ne ngaue tukupau leva kihe ikui’anga ‘oe me’a koia.

Pea na’e folofola ange ‘ae ‘Eiki, ”Oku kei lahi ae mea oku ou fie lea ai kiate kimoutolu, ka oku ikai te mou faa kataki ni.“ (Sione ‭16‬:‭12) koia ai si’i fanga tokoua mo si’i fanga tuonga’ane ‘ihe ‘Eiki, kapau leva kuo a’u atu kiha taimi ‘oku ongo’i veiveiua ai ‘ae mo’ui, pe ongo’i tala’a, Lotu: ‘E hoku ‘Eiki, ‘oku ‘ikai faingofua keu tui ‘ihe taimi ‘oku ‘ou kafo mo tailiili ai ka ke fakalongo mai pe koe ia. ‘O hange ko Tomasi, ‘Oku ou fiema’u ha fakamo’oni ‘oku ke ‘ofa’i au. Tokoni mai keu sio fakalaka atu ‘i he ngaahi hoholi ‘o hoku loto kiha nonga mo ha fiemālie, ‘o sio fakalaka atu ‘ihe ‘eku ngaahi veiveiua moe ngaahi hoholi kiha mo’oni ka ‘oku ‘ikai ma’u, kae tokoni’i au keu kukuma’u ‘ae mo’oni koia ‘o ho’o ofa tulimui mai mo ho’o kelesi” ‘I ho huafa pe Sisu. ‘Emeni.

02/18/2024

Me’aTokoni Faka’aho
‘Aho 18 ‘o Fepueli, 2024
SIO 'O 'ILO'I KO E HA 'A E VAKAI MAI 'A E 'OTUA KIA TE KOE.

2 Kolinito 3:8 Ka ʻoku tau vakai kotoa pē, ʻo mata taʻepūlou ʻi he sioʻata, ki he nāunau ʻoe ʻEiki, pea ʻoku tau liliu ki hono tatau mei he nāunau ki he nāunau, ʻi he Laumālie ʻoe ʻEiki.

‘Oku fefe nai ho’o vakai kiate koe ‘I he ‘aho ni? Fefe ho’o vakai atu ki he ‘apongipongi ho’o mo’ui? Ke hoko e finangalo ‘o e ‘Otua ki ho’o mo’ui, kuo pau pe ke tonu pe lelei ho’o vakai ‘o hange ko e vakai mai ‘a e ‘Otua ki ho’o mo’ui.

‘Oku ‘i ai ‘a e talanoa malie ‘i he tohi ‘a Fakamaau ki ha tangata ko hono hingoa ko Kitione. Na’e hoko mai ha taimi ne kapui ‘e he kau Mitiane ‘a Isileli pea ko e tamaioeki na’a ne manavahe pea ilifia pea na’ane toitoi ‘I ha ‘ana. Pea na’e fekau’i ‘e he ‘Otua ha angelo ke ‘alu ‘o fakalotolahi’I e tamaioeiki. ‘Oku fu’u mahu’inga ‘aupito ‘a e founga ne fakafe’iloaki atu ai ‘a e angelo ki he tamaio’eiki. Vakai na’e fakafetaulaki ha ‘angelo kia Kitione one pehe, “Tangata to’a, ‘oku ‘iate koe ‘a e ‘Eiki” Pea kamata leva ke fakamatala ‘e Kitione ki he angelo ‘a hono ‘uhinga. ‘E anga fefe ke ne hoko ko e tangata ke fakahaofi ‘a ‘Isileli? Ko hoku matakali koe vaivai fu’u pea ko au e si’i taha ‘I he famili.

Na’e Fakaofo ‘a e tali ‘a e ‘Otua ki he tamaio’eiki, “Alu pe koe moe malohi ‘oku ke ma’u… he teu ‘iate koe” Kainga ofeina, ‘I he taimi lahi e mo’ui ‘oku ‘ikai te ke fa’a lava ‘o sio pea vakai ki ho kaha’u pea moe me’a ‘oku ‘amanaki fai ‘e Sihova ma’au, ka ko e ‘Otua ‘oku ne ‘afio’I pea vakai ‘o ‘ilo’i.

Mahalo pe nai ne ke fanongo ta tu’o lahi ‘I he kuohili hano ‘oatu ha lea tukuhifo ki ho’o mo’ui, ko e ki’I vale koe he ‘ikai pe t eke lava ‘e koe ha me’a. ‘Ai ai ho si’isi’I taha pea to e ‘atamai kovi foki. Ko e ngaahi le’o ‘o e fakalotosi’i mo e faka’alumoluma ‘oku tukuloto’I pe ia ho loto ‘I he taimi kotoa pe. Kaikehe si’I fakanga tokoua, ‘oku ‘ikai ke mahu’inga pea ‘oua te ke tokanga mamahi ki ha lea ‘a ha taha ‘oku fai mai kiate koe ko ho tukuhifo. Tokanga lahi pe koe pea koe le’o pe ia ke ke mahu’inga’ia ‘i ai, ko e le’o ‘o e tokotaha na’a ne fai ho fakatupu. Ko Sihova ‘Elohimi pe ‘oku ne ‘ilo ko ee. Saame 139 - ʻE Sihova, naʻa ke ʻahiʻahiʻi au, pea kuo ke ʻiloʻi au. 2 ʻOku ke ʻiloʻi ʻeku nofo hifo mo ʻeku tuʻu hake,ʻoku ke ʻiloʻi ʻeku ngaahi mahalo ʻoku kei mamaʻo. ʻOku ke ʻāʻi hoku hala mo hoku tokotoʻanga,
pea ʻoku ke ʻiloʻi hoku hala kotoa pē. 4 He ʻoku ʻikai ha lea ʻi hoku ʻelelo, ka ko koe, ʻE Sihova, ʻoku ke ʻiloʻi kotoa pē. 5 Naʻa ke kāpui au ʻi hoku tuʻa mo hoku ʻao, ʻo ke hilifaki ho nima kiate au.
6 Ko e ʻilo pehē ʻoku fakaofo lahi kiate au; ʻoku māʻolunga ia, ʻoku ʻikai te u faʻa lavaʻi ia.

‘Oku faka’amu ‘a e ‘Otua ke ke mahino’i ‘oku ‘ikai ke mahu’inga ‘a e ‘aho ni ho’o mo’ui, ka ‘oku mahu’inga’ia ‘a e Otua ‘a e tokotaha ko koe ‘i he kaha’u. Na’e kamata ke fakamatala ‘e Kitione ia ki he Otua ‘a e ha moe ha pea ko e tokotaha hala ia ‘oku ne fekau’i. Ka na’e ‘ikai tuka ai ‘a e vilitaki atu ‘a e ‘Otua ke fakamahino kia Kitione, ko e tokotaha totonu pe ia ke fai ‘a e ngaue ko ‘eni. Na’e pehe ‘ange ‘a e ‘Otua kia Kitione, “’Oku ou fekau’i koe” “Kuo pau te ke faka’auha e kau Mitiane, ‘o hange pe ia ko ha’o tau mo ha ki’i toko taha pe” ‘I he toe lea mahino, talaange ‘e he Otua kia Kitione, ko koe ‘a e tokotaha totonu ki he ngaue ko’eni pea ‘e hange pe ha me’a noaa kiate koe”

Kainga, ‘oku fu’u matu’aki mahu’inga ‘aupito ho’o fili ‘I he aho kotoa pe pe ko hai ‘a e le’o te ke fanongo ki ai? Ko e fili mo Setane ‘oku ne fai ho fklotosi’i, talaatu kiate koe ‘a e loi mo e faka’ilifia’i koe he ikai te ke lava ‘e koe ‘o fai ha me’a, ko e tama fo’i koe, ikai ke ke ako lelei, ikai ma’u ha’o me’a mo ha moe ha. Ko e ‘Otua ‘oku ne lea ikuna kiate ko e ‘I he pongipongi. Te ke lava ‘a e ngaahi me’a ni kotoa ‘ia te ia ‘oku ne fai ho fakamalohia (Filipai 4:13). ‘Oku ‘ikai ke vakai mai ‘a e ‘Otua kiate ko e ko ha tokotaha vaivai, pea faka’ofa, pea ‘ikai ma’u ha’o me’a, pe ‘ikai te ke ‘atamai lelei. ‘Oku ne vakai mai kiate koe, ko e tokotaha to’a ko e, ko e tokotaha ‘ikuna pea ke lava me’a, ko e foha mo e ‘ofefine ko e ‘oe Tu’i, Tu’i he ngaahi Tu’i mo e Eiki he ngaahi ‘Eiki. ‘Oku ne vakai mai kiate ke ko e ko e ‘ulu pe koe taki, ‘ikai koe fakamuimuitaha. ‘Ou na’a faifai ange pea ngalo pe ke ha’u ha taha ke ne lea ta’e ikuna kiate koe ‘o tuku hifo koe ki lalo. Si’I fangatokoua mo e tuongaane ‘I he Eiki, ‘oua na’a faifai ange pea ngalo ‘I ho’o mo’ui, ko hai ko e ‘I he ‘afio mai ‘a e ‘Otua. ‘Oku pehe ‘e Sihova ‘I he ‘ahoni, ko e tokotaha ikuna koe pea lava me’a, ko e tokotaha ko e ‘a e ‘uhinga ne foaki mai ai ‘e he ‘Otua hono ‘Alo tofu pe taha ne fakatupu koe’uhi ko KOE. Na’e tutuki ia ‘i he kolosi ‘o mate fakama ‘i he akau koe’uhi ko koe. ‘Oku ke mahu’inga ‘aupito ki he Eiki. Na’e tutuki fakataha ia mo ‘eta tonounou kotoa pe, ta’e fakamolemole kotoa pe, loto ‘ita kotoa pe, angahala kotoa pe, ngaahi mahaki ‘ia fakasino kotoa pe. Tu’u hake he pongipongi ko’eni mei he mohenga ‘o e loto si’i, ‘a e ilifia, ‘a e faka’aki’aki mui, ‘a e loto mamahi mo e faingata’a’ia, ‘a e ‘ongo’i tuenoa, ‘o tupe’i ‘a e kafu koia mei ho’o mo’ui pea ke ‘ilo’i ho mahu’inga, ‘oku ikai ko ha taha noa’ia pe ko e. Ko e kaunga pe tamaioeki ne pekia ‘a Kalaisi ko e ‘uhi ko KOE. ‘Ofa ke tapuekina ko e ‘e he Eiki.

See yourself As God Sees you

“But we all, with open face beholding as in a glass the glory of the Lord, are changed into the same image from glory to glory, even as by the Spirit of the Lord.” 2 Corinthians 3:18

How do you see yourself? How do you see your future? To do what God wants you to do with your life, you must see yourself as God sees you.

There’s a remarkable story in the book of Judges 6 about a man named Gideon. The Midianites had taken over the nation of Israel, and Gideon was hiding in a cave. God sent an angel to encourage him. The way that the angel greeted him was very significant. The angel appeared to him, saying, “Mighty hero, the Lord is with you!” Then Gideon began to tell the Lord what he thought of himself: "How can I rescue Israel? My clan is the weakest…and I am the least in my entire family!”

God responded, “Go with the strength you have...I will be with you.” You may not be able to see the future and what future you can do, but God can see it!

You may have been told in the past that you are the least in your family or that you aren’t capable of doing great things. Those voices don’t matter. Only one voice matters and that is the voice of your Creator. He knows you inside and out and better than anyone else. If you stay in the Word, He will tell you who you are.

God wants you to understand that it’s not about what you are now; it’s what you will be. Gideon tried to tell the Lord he had the wrong person, but God told him, "I am sending you!” He assured him, “You will destroy the Midianites as if you were fighting against one man.” In other words, God told Gideon, “No, I have the right man, and this task is going to be easy for you.”

You have to choose each day whose voice you will listen to. The enemy wants to hold back your potential by making you believe lies about yourself, but God knows what you can do. God doesn’t see you as pitiful, weak, and defeated by life. He sees you as an overcomer and as royalty. He sees you as the head, not the tail, and as one of His heirs. Don’t ever forget who you are and who is with you. God said you will live from “glory to glory.” God says you are a winner.

FranklinDevo – translated by Faye & Krystle, edited by Dr. Taito

01/24/2024

KO E TEFITO'I MO'ONI 'E 4 KI HE MO'UI IKUNA.
-01-24

05/26/2023

Change the profile picture

Here is a draft of the program for the NCN Tongan Fellowship of the Assemblies of God
08/31/2022

Here is a draft of the program for the NCN Tongan Fellowship of the Assemblies of God

04/13/2022
03/01/2022

You are invited to come join us on March 5th 10:00 am for a time of fellowship. We will have games, action songs, worship, door prizes, testimonies, and most importantly the sharing from the word of God. Our keynote speaker, Siu Palu, is from the island of Tonga, a current teacher in Queen Salote college, Pastor's wife, a greater communicator, and above all a great woman of faith. If you want to hear from a woman who witnessed the volcano eruptions and Tsunami that was just happened in the island, come and hear her testimony. Refreshment will be served after service. Come because something good is about to happen... Amen

Address

Hayward, CA
94545

Telephone

+15103628425

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when NCN-Tongan Fellowship of the Assemblies of God posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Place Of Worship

Send a message to NCN-Tongan Fellowship of the Assemblies of God:

Share