Knollwood United Methodist Church

Knollwood United Methodist Church Welcome to join our Sunday Worship in person and on-line. The English service begins at 10:00 a.m., followed by the Tongan service at 12 noon.

As a church, we strive to love God wholeheartedly and to share His grace and love with our neighbors.

06/06/2026

Tokonaki, Siune 6: Matiu 9: 18-26
Ki’i Ama: Matiu 9: 22, “Ka ka tafoki ‘a Sīsū ‘o ‘ilo ia, ‘o ne pehē ki ai, ‘‘oua te ke manavahē, nga‘ata; kuo fakamo‘ui koe ‘e ho‘o tuí.’ Pea na‘e mo‘ui ‘a e fefine mei he taimi ko ia.”
Pou ‘Ao: ‘Oku tau mo’ui ‘i ha kuonga ‘oku lahi mo huluatu fau ‘a hono faingata’á ‘i hono vahevahe’i kitautolu ‘e he kehekehe ‘o e me’a ‘oku tau tui ki ai ‘i he Lotú, politikalé pea mo ha toe tapa pe ‘o e nofo ‘a e sosaietí. Kuo fana’i ki ‘olunga ‘a e totongi ‘o e koloá, tautautefito ki he pen*siní (gasoline) koe’uhi ko e tau ‘oku lolotonga hoko ‘i he vā ‘o Iran, ‘Isileli mo ‘Ameliká ni. ‘Oku toki tānaki mai pe faingata’a ko ení ‘i he funga pe ia ‘o e ngaahi palopalema kehekehe ‘oku mo’ua ai e tokolahi ‘i hono fakaehaua ‘e he ICE e kakai ‘oku te’eki ke ‘i ai ha’anau pepa nofo fonuá pea kau atu ai pe mo e ni’ihi ‘oku ‘osi nofo fonua pe. Ko e fakamuimui taha ‘o e ngaahi fai tu’utu’uni fakalelea loto ‘a e P**e’angá ko e faile Kuatá (Green Card) kuo pau ke mavahe mei ‘Ameliká ni ‘o toki fakakakato ai. ‘Oku tau lolotonga fekuki fakafo’ituitui pe mo e ngaahi faingata’a fakaesino, faka’ekonomika mo fakasosiale ‘o tatau pe mo ia he Siasí pea mo ‘etau nofo he sosāietí. Ko e fa’ahinga tūkunga eni ‘i he mo’uí ‘oku mo’oni mo ‘aonga ki ai hotau Ki’i Ama ki he ‘ahó ni, “’oua te ke manavahē … kuo fakamo’ui koe ‘e ho’o tuí.” Ko e talanoa eni ki he fefine na’e ta’u ‘e 12 si’ene mo’ua ‘i he faingata’a fakaesino. Pea na’e mei ala fainga pe ‘o kapau ko e faingata’a’ia fakaesino pe, ka na’e toe uesia fakasosiale mo fakaeloto foki. Na’e fakahingoa ia ‘e he sosāieti ko e “ta’ema’a” pea na’e ‘ikai ke fakamahu’inga’i ‘a hono tu’unga “fefiné” ‘i he nofo ‘a e sosāietí. Ko e taha eni ‘o e “kakai” na’e ‘ikai ke lau ‘e he kakaí ko ha “kakai.” ‘Oku fēfē ‘a e anga ‘o ‘etau nofó he kuongá ni? Pea na’a faifai ‘oku tau mo’unofoa he senituli ‘uluaki mo e taimi ‘o Sīsuú kae lolotonga ko iá ‘oku tokolahi pe ‘a e ni’ihi ko hotau kaungā fononga ‘oku ‘ikai ke tokanga’i pe fakamahu’inga’i ‘e he sosaietí. Neongo na’e lahi e ngaahi faingata’a na’e fekuki mo e fefiné ka na’e ‘ikai tūkua ai ‘ene feinga ke a’u kia Sīsuú. Na’e tutui ke a’u kia Sīsū ‘i he’ene tui ‘i hono lotó ‘e fakamo’ui ia. Ko hono fakamo’uí na’e ‘ikai ke makatu’unga pe ‘i he’ene pā ki he kofú, ka ‘i he’ene tuí. Ko e fekau ia ‘oku tuha mo e tūkunga ‘oku tau ‘i ai he lolotongá ni. ‘I he lotolotonga ‘o e ngaahi faingata’a ‘oku tau fekuki faka’aho mo ia, ‘e mahu’inga ke tau manatu’i ko e “Tuí” ‘oku ‘ikai ko ‘etau ‘ilo pe mahino e me’a kotoa pe kiate kitautolu, ka ko ‘etau kakapa atu ke a’u ki he ‘Eiki. Ko ‘etau falala ki he ‘Otuá ke ne tatala ‘a e po’ulí mei he’etau mo’uí. ‘E ‘ikai ke tau ma’u ha tali ‘oku fakafiemālie ki he’etau ngaahi fehu’i he taimi kotoa pe. Pea ‘e ‘ikai ke tau ongo’i ‘oku tau kau ‘i he laú he fai tu’utu’uni ‘a e kau ma’u mafaí. Ko e fekau ‘o hotau Ki’i Amá: Tutui pe ke a’u ‘o kakapa ke pā, pea tui ‘oua na’a vaivai. Ko hono mo’oni ‘o ‘etau fengāue’aki mo e ‘Eikí, ‘e tatau ai pē, pe ko e hā e lahi ‘o e fu’u pupunga kakai te tau faka’efihi atu ai ‘i he’etau tutui ke kakapa ki he ‘Eiki, te ne kei fakatokanga’i mai pe kitautolu, Ui hotau hingoa pea fai hotau fakamo’uí.
‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: `Eiki tokoni mai ke u tutui atu ‘aki ‘a e loto tui mo falala te ke fai hoku fakamo’ui neongo ai e lahi faufau ‘o e ngaahi faingata’a. ‘Emeni.
-------------------------------------------------
Sāpate, Siune 7: Sāpate 2 Hili ‘a e Penitekosi.
Lēsoni: Senesi 12: 1-9; Saame 33: 1-12; Loma 4: 13-25; Matiu 9: 9-13, 18-26.
-------------------------------------------------

06/05/2026

Falaite, Siune 5: Saame 33: 1-12

Ki’i Ama: Saame 33: 10-11, “Ko Sihova ‘okú ne fakaiku noa ‘a e tu‘utu‘uni ‘a e ngaahi p**e‘angá: Ko e fakakaukau ‘a e ngaahi kakaí ‘okú ne ta‘ofia. Ko e tu‘utu‘uni ‘a Sihová ‘e tu‘u ‘o ta‘engata, Ko e ngaahi fakakaukau ‘a hono finangaló ‘e laui to‘utangata.”

Pou ‘Ao: ‘I he taimi ‘o e tu’i ‘a Tevitá, na’e toki kamata ke ikuna’i ‘e ‘Isileli e ngaahi tau hili ia e fekolo’aki he ta’u lahi. Na’e lahi e taú pea hiki holo ai pe mo e falala ‘a e ngaahi P**e’angá ‘o fai ki he P**e’anga ‘e hau he taimi ko iá. ‘I he lotolotonga ‘o e fe’au’auhi ke haú, kuo hopo hake ai e fatu Saame ‘o e ‘ahó ni ‘o fakamahino ki ‘Isilelí pea mo kitautolu ‘i hotau kuongá ni ‘a e Hau ‘o e ngaahi Haú mo e ‘Eiki ‘okú ne Aoniu ‘a e ‘Univeesí. Ko e Saame ‘o e ‘ahó ni ko e Himi fakalāngilangi ‘o e ‘Otua ‘oku aofangatuku ‘ene pulé mo ‘ene tu’utu’uní ki he’ene Fakatupú pea mo e ngaahi P**e’anga kotoa pe ‘i māmaní. Kuo ‘osi mamata tonu ‘a ‘Isileli ki he fakangatangata ‘o e efú mo e kelemutú. Ko e fokotu’utu’u mo e palani ‘a e tangatá ‘oku hangē pe ha maó ‘o mole vave. ‘Oku ‘ikai tu’uma’u. ‘E lava pe ke hau he ‘ahó ni pea liua ia ‘apongipongi ‘e he P**e’anga ‘oku mālohi mo kaukaua ange. Ko e ikuná ‘oku ‘ikai fakafalala ‘i he tokolahi ‘o e kau taú, poto mo e ‘ilo ‘a e kau Taki fakakautau pe ko ha toe mālohi fakaetangata. Ko e fekau ia ‘a e fatu Saamé: ko e fakakaukau mo e fokotu’utu’u ‘a e tangatá ‘oku mole vave ka ko e tu’utu’uni ‘a Sihova ‘oku ta’engata. Ko e fokotu’utu’u kotoa pe ‘oku ‘ikai ke kau ai e ‘Otuá ‘oku ‘ikai ke tu’uma’u ia. ‘Oku a’u ai pe ki he ngaahi palani ngāue ‘oku ‘osi hono sivi pea mo hono vakili ‘o mā’opo’opo hono fokotu’utu’ú, ka ‘o kapau ‘oku ‘ikai ke kau ai e ‘Otuá pea ko e koto laufanō pe ‘a e fokotu’utu’u ko iá. Ko e fokotu’utu’u mo e fakakaukau ‘a e tangata ‘oku p**e’i ia ‘e he taimí mo e me’a ‘oku hoko ‘i he sosāietí mo e ‘ātakaí. Ko e fokotu’utu’u ‘a e ‘Otuá ‘oku ta’eliua ia pea ‘oku tu’uma’u ‘i he to’utangata ki he to’utangata. ‘Oku ‘ikai ke uesia ia ‘e he feliuliuaki ‘o taimí pe ko e feheke’aki ‘oku fai ‘e he ngaahi kuongá mo e fāliunga ‘o taimi. ‘Oku tau fua fatongia ‘i he sosāieti ‘oku feliliuaki ‘i he’etau feinga ke tau laka pe mo e taimí. ‘Oku tau palani ‘o fakatatau ki he me’a ‘oku lolotonga hokó pea mo ia ‘e hokomaí. ‘Oku ‘ikai ke faka’ikai’i ‘e he fatu Saamé ‘a e pau ke ‘i ai ‘etau fokotu’utu’u ki hotau kaha’ú. ‘Okú ne tānaki mai pe mo e fakakaukau, ke ‘oua ‘e ngata pe ‘iate kitautolu ka tau fakakau mo e ‘Otuá ‘i he’etau fokotu’utu’ú. Tu’u taula ‘etau falalá ‘i he ‘Otua ‘oku ‘a’ana ‘a e kaha’ú pea fai ‘etau palaní mo e ‘amanaki lelei ko e taimi ‘e ‘unu ai e kakaí mo māmaní, te tau kei kau pe mo Sihova. Ko e taimi ‘e langi tamaki ai e halafonongá pea fehalaaki mo ‘etau ngaahi fokotu’utu’u ‘o hangehangē pe ka molé e ‘amanakí, pea ko e taimi ia ke tau manatu ai ki hotau Ki’i Amá ni. Ko e ‘Otua na’á ne p**e’i mo Hau ‘i Ono’aho ‘i he taimi na’e fuofua hivai ai e Saamé ni, ko Ia ai pe ‘okú ne p**e ‘i he lolotongá ni. ‘E ‘i ai pe taimi e ola lelei ai pea mo e taimi ‘e kovi ai ‘a e ola ‘o e fokotu’utu’u ‘a e fakangatangatá, ka ko e “tu’utu’uni ‘a Sihová ‘e tu’u ‘o ta’engata.” Pea ko hotau malu’anga ia!



‘Anau, Lotu mo e ‘Aukai: Sīsū ko Koe homau nofo’anga ‘i he to’utangata mo e to’utangata. Tataki au ‘i he hala ‘oku tāu mo ho finangaló. `Emeni.

-------------------------------------------------

06/04/2026
06/04/2026

Tu’ap**elulu, Siune 4: Matiu 9: 9-13.

Ki’i Ama: Matiu 9: 9, “Pea ‘i he ‘alu ange ‘a Sīsū mei ai, na‘á ne sio ki ha tangata ‘oku nofo ‘i he fale tuté, ‘a ia na‘e hingoa ko Mātiu: peá ne pehē kiate ia, ‘Muimui kiate au.’ Peá ne tu‘u ‘o muimui kiate ia.”

Pou ‘Ao ‘Oku kau ‘a e talanoa ‘oku tau fakalaulauloto ai he ‘ahó ni he talanoa faingofua mo mahino ka ‘oku faingata’a ‘a hono fakahokó. ‘Oku fotunga fēfē ‘a e muimui ki he ‘Otuá? ‘Oku lahi ‘a e ngaahi talanoa ‘i he Tohitapú `okú ne hulu’i mai ke toe maamangia ange ‘a e founga ‘oku fai ‘aki e muimuí ka ‘oku ‘ikai ke tau fu’u vēkeveke ke tali ‘o hangē ko e talanoa ‘o e “fōnise afí” mo e “’ana ‘o e fanga laioné.” Na’e ‘ikai ha misi ‘e taha ‘a Matiu ki he hala te ne foua he taimi na’á ne tali e ui ‘a e ‘Eikí ke si’aki hono tu’unga mā’olunga mo lāngilangi’ia ‘i he P**e’angá. Na’e ‘ikai ke ngata pe ‘i hono malu’i ia ‘e he P**e’anga Lomá koe’uhi ko ‘ene ngāué ka na’e fakafiemālie mo ‘ene tu’unga faka’ekonomiká mei hono vahengá. Ko e ‘ahó ni, kuó ne si’aki kotoa ia ka ne hopo ki hala ke muimui ki he tangata ‘oku ‘ikai ke falala’anga ‘e he P**e’angá ‘o tatau mo e kau Taki ‘o e Lotu Temipalé. ‘Oku natula pehē pe mo ‘etau muimui ki he ui ‘oku fai ma’atautolu ‘i he Lotu lelei ‘a e ‘Eikí ‘i onopooní. ‘Oku kau ‘a e feilaulaú ‘i hotau uí he kuo pau ke ‘i ai e me’a ke tukuange kae ma’u mai e me’a fo’ou mei he‘etau fili ke muimui ‘i he hala fo’ou ‘oku ui kitautolu ki ai ‘e Sīsuú. Ko e me’a pe taha na’e fiema’u kia Matiu ke ne ma’u peá ne fakakakato e muimui ki he ‘Eikí ‘o tatau pe mo kitautolu he ngaahi ‘ahó ni, ko ‘etau TUI. Ko e me’a pe ke mahinó, ‘oku ‘ikai ke tatau kotoa pe ‘a e TUI ki he kakai kotoa pe ‘oku muimui kia Kalaisi ‘i he taimi kotoa pe ‘o ‘enau muimuí. Ko e taimi na’a ku fuofua ongo’i ai ‘oku ui au ki he ngāue faka-Faifekaú, ko e me’a mu’omu’á ko hono fakaloloto ‘o e ‘ilo ki he Tohitapú. He toki taimi faingata’a lahi ia ‘a hono fakavetevete atu ‘e he ma’unga tala ‘o e Folofolá ‘a e TUI na’e ohi hake ‘aki au mei he Lautohi Faka-Sāpaté. Ko e lahi ange ‘o e fakalolotó, ko e lahi ange ai pe ia ‘a e tālafilí mo e veiveiuá. Ko hono mālié, he ko e me’a tatau pe ‘oku hoko ‘i he taimi ‘oku fakalalahi ai e tālafili mo e veiveiuá – ko e taimi ia ‘okú te ongo’i ai ‘oku mālohi mo mo’oni ange ai e TUÍ. Pea mahalo na ko e tāpuaki ia ‘o e fakaloloto e ‘Iló mo e Ako ki he Folofola ‘a e ‘Otuá ko ‘etau lava ke muimui ki he ‘Eiki Toetu’ú ‘i he taimi kotoa pe ‘i he lolotonga pe ‘o e tālafilí ‘o tatau pe mo e TUÍ. Ko e tui mo e tālafilí ko e konga pe ia ‘o ‘etau mo’ui faka’ahó pea ‘okú na fengāue’aki pe ki hono teuteu’i kitautolu ke muimui ki he ‘Eikí. Ko e nāunau pe ia ‘o ‘etau ‘Io ki he ui ‘a e ‘Eikí ko ‘etau tali ke muimui mo ‘etau tālafilí ‘o tatau pe mo ‘etau tuí pea tuku ki he ‘Eiki `okú ne mu’omu’a ‘iate kitautolú ke ne toki fai hotau fakamaamá. Ko e muimui ki he ‘Eikí ‘oku ‘ikai ke tokamālie mo hangatonu ma’u pe halá ka ‘oku tau fakafeta’i pe he neongo ‘ene tokatamaki mo pikopikó, ka ‘oku tau kaungā fononga ai pe mo Sīsū, ko e Halá!



‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: ‘E Sīsū ko e taukei ‘I he toafá ni. ‘E faka’ilo ‘a e lelei Ke u laka atu ai … Pea tau laka atu He hala kuo tofa ‘O ‘oua e tuku ‘i ha tau Pe afe ha koloa. ‘Emeni.

---------------------------------------------

06/03/2026

Tūsite, Siune 2: Loma 4: 13-17.

Ki’i Ama: Loma 4: 13, “He tala‘ehai na‘e fou fakalao mai ‘a e tala‘ofa kia ‘Epalahamé pe ko hono hakó, ‘a e pehē ko e ‘ea ia ‘e ‘o‘ona ‘a māmani: ka na‘e fou mai ‘i he mā‘oni‘oni mei he tui.”

Pou ‘Ao: ‘I he taimi na’e te’eki ai ke ‘i ai ha Lao ‘e tongi ki he maká, pe kaka a Mōsese he mo’ungá ke fe’iloaki mo Sihova, pe hanga ‘e he Laó ‘o fakamatala’i e fetauhi’aki ‘a e ‘Otuá mo e P**e’angá, na’e loa ‘a e ‘I Ai ‘a e Palōmesi. Na’e folofola ‘a Sihova kia ‘Epalahame lolotonga ‘ene fakamalumalu he fale na’e ‘ato fetu’u. Ko hono hakó ‘e tatau mo e ‘one’one ‘o e tahí pe ko e lahi ‘o e fetu’u ‘i he langí. Te nau nofo’i ‘a e fonuá ‘o mama’o atu ia ‘i he me’a ‘oku lava ‘o sio ki aí. Ko hotau Ki’i Ama, ko hono toe fakamanatu ia ‘e Paula ki he kaingalotu Loma ‘i he ta’u 57-58 A.D. pea kiate kitautolu he ‘ahó ni, ko e palōmesi ‘a e ‘Otua kia ‘Epalahame na’e fai ia ‘i he ngaahi senituli kimu’a pea toki foaki ‘a e Laó ki ‘Isileli. Ko e kāingalotu eni na’e tuifio ai ‘a e Siu mo e senitaile pea na’e fai e tokehekehe he na’e kei fakamamafa pe kau Siu na’e kalisitiané ‘i he Laó mo hono mahu’ingá. Ko e kau senitailé na’e ‘ikai ha’anau ‘ilo ki he Laó. Na’e pau leva kia Paula ke foki ki he hisitōliá kia ‘Epalahame pea mo ‘ene Tuí ke fai ‘aki hono fakatokamālie ‘o e me’a ‘oku palopalema ai e ongo matakalí ni. Na’e tokanga ‘a Paula ke fakamanatu ko e talanoa ‘o e palōmesi ‘a e ‘Otuá kia ‘Epalahamé na’e ‘ikai makatu’unga ‘i he’ene ngāué ka ‘i he’ene tuí. Tokanga’i ‘a e loloto ‘o e Palōmesí ‘i hono fakamanatu kia ‘Epalahame mo hono hakó ko kinautolu ‘a e “’ea ‘e ‘o’ona ‘a e māmani.” Na’e ‘ikai ko ha palōmesi eni ki ha konga fonua pe ke nau nofo’i pe ko ha fokotu’u P**e’anga, ka ko e p**e ‘oku fakamāmani lahi pea lau ‘itāniti, ko e tāpuaki ma’á e kakai kotoa pe ‘oku nau molomolomuiva’e kia ‘Epalahame ‘i he TUÍ. Ko e Uho ia ‘o hotau Ki’i Amá – Ko e Palōmesi ‘a e ‘Otuá ‘oku ‘ikai ko ha me’a ia ‘oku tau “ngāue’i” ka ko e me’a’ofa ia ‘oku tau monū’ia kotoa ke ma’u. Na’e ‘ikai ke ngāue’i ‘e ‘Epalahame ‘a e Tāpuakí ni ‘aki ha’ane talangofua he me’a kotoa pe. Na’á ne ma’u e Palōmesi he’ene Tui mo Falala ki he folofola ‘a e ‘Otuá pea na’e lau ia ma’a ‘ene mā’oni’oni. ‘Oku tau ‘i ha kuonga ‘oku fai ‘aki hotau fakamahu’inga’í ‘a e me’a ‘oku tau lavá. Ko e me’afua tatau pe ‘oku tau ngāue’aki ki he’etau mo’ui fakalaumālié ‘i he’etau fakakaukau tokua ‘oku fiema’u ke hōifua mai e ‘Otuá ki he’etau ngāue ‘oku faí. ‘Oku fakamanatu mai ‘e hotau Ki’i Amá, ko hotau vā mo e ‘Otuá ‘oku ‘ikai ke makatu’unga ia ‘i ha’atau me’a ‘oku lava, ka ‘i he’etau Tui pe mo Falala ki he ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí. Na’e tui a ‘Epalahame ‘oku ‘i ai ‘a e ‘Otua mo’ui pea falala ki he’ene folofolá ‘o fai ki ai peá ne mo’ui ‘aki ‘a e me’a na’e tui ki aí. Ko e fekau ‘a Paula ki Loma pea mo kitautolu he ‘ahó ni: Kapau na’e makatu’unga e Palōmesi ‘i he tauhi ‘o e Laó, pea ko e mo’oni ‘e holofa pe ia he ‘oku ‘ikai ke falala’anga e hako’i tangata. Ka koe’uhi ‘oku fakafalala e Palōmesi ‘i he Tuí, pea ‘oku ‘ikai ha fakatu’atamaki ‘e taha, he ko e ‘Otua ‘o e Palōmesi ‘oku fai ki he’ene folofolá.
‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: Ko e tui te tau lava ai, ‘A e tui mo e fa’a kataki, Ko e mahafu ia. Kau fua kolosi pe ke a’u, ‘Enau kalauni kuo pau, ‘Oiau ‘a e fiefia. ‘Emeni.
--------------------------------------------

06/02/2026

Tūsite, Siune 2: Loma 4: 13-17.

Ki’i Ama: Loma 4: 13, “He tala‘ehai na‘e fou fakalao mai ‘a e tala‘ofa kia ‘Epalahamé pe ko hono hakó, ‘a e pehē ko e ‘ea ia ‘e ‘o‘ona ‘a māmani: ka na‘e fou mai ‘i he mā‘oni‘oni mei he tui.”

Pou ‘Ao: ‘I he taimi na’e te’eki ai ke ‘i ai ha Lao ‘e tongi ki he maká, pe kaka a Mōsese he mo’ungá ke fe’iloaki mo Sihova, pe hanga ‘e he Laó ‘o fakamatala’i e fetauhi’aki ‘a e ‘Otuá mo e P**e’angá, na’e loa ‘a e ‘I Ai ‘a e Palōmesi. Na’e folofola ‘a Sihova kia ‘Epalahame lolotonga ‘ene fakamalumalu he fale na’e ‘ato fetu’u. Ko hono hakó ‘e tatau mo e ‘one’one ‘o e tahí pe ko e lahi ‘o e fetu’u ‘i he langí. Te nau nofo’i ‘a e fonuá ‘o mama’o atu ia ‘i he me’a ‘oku lava ‘o sio ki aí. Ko hotau Ki’i Ama, ko hono toe fakamanatu ia ‘e Paula ki he kaingalotu Loma ‘i he ta’u 57-58 A.D. pea kiate kitautolu he ‘ahó ni, ko e palōmesi ‘a e ‘Otua kia ‘Epalahame na’e fai ia ‘i he ngaahi senituli kimu’a pea toki foaki ‘a e Laó ki ‘Isileli. Ko e kāingalotu eni na’e tuifio ai ‘a e Siu mo e senitaile pea na’e fai e tokehekehe he na’e kei fakamamafa pe kau Siu na’e kalisitiané ‘i he Laó mo hono mahu’ingá. Ko e kau senitailé na’e ‘ikai ha’anau ‘ilo ki he Laó. Na’e pau leva kia Paula ke foki ki he hisitōliá kia ‘Epalahame pea mo ‘ene Tuí ke fai ‘aki hono fakatokamālie ‘o e me’a ‘oku palopalema ai e ongo matakalí ni. Na’e tokanga ‘a Paula ke fakamanatu ko e talanoa ‘o e palōmesi ‘a e ‘Otuá kia ‘Epalahamé na’e ‘ikai makatu’unga ‘i he’ene ngāué ka ‘i he’ene tuí. Tokanga’i ‘a e loloto ‘o e Palōmesí ‘i hono fakamanatu kia ‘Epalahame mo hono hakó ko kinautolu ‘a e “’ea ‘e ‘o’ona ‘a e māmani.” Na’e ‘ikai ko ha palōmesi eni ki ha konga fonua pe ke nau nofo’i pe ko ha fokotu’u P**e’anga, ka ko e p**e ‘oku fakamāmani lahi pea lau ‘itāniti, ko e tāpuaki ma’á e kakai kotoa pe ‘oku nau molomolomuiva’e kia ‘Epalahame ‘i he TUÍ. Ko e Uho ia ‘o hotau Ki’i Amá – Ko e Palōmesi ‘a e ‘Otuá ‘oku ‘ikai ko ha me’a ia ‘oku tau “ngāue’i” ka ko e me’a’ofa ia ‘oku tau monū’ia kotoa ke ma’u. Na’e ‘ikai ke ngāue’i ‘e ‘Epalahame ‘a e Tāpuakí ni ‘aki ha’ane talangofua he me’a kotoa pe. Na’á ne ma’u e Palōmesi he’ene Tui mo Falala ki he folofola ‘a e ‘Otuá pea na’e lau ia ma’a ‘ene mā’oni’oni. ‘Oku tau ‘i ha kuonga ‘oku fai ‘aki hotau fakamahu’inga’í ‘a e me’a ‘oku tau lavá. Ko e me’afua tatau pe ‘oku tau ngāue’aki ki he’etau mo’ui fakalaumālié ‘i he’etau fakakaukau tokua ‘oku fiema’u ke hōifua mai e ‘Otuá ki he’etau ngāue ‘oku faí. ‘Oku fakamanatu mai ‘e hotau Ki’i Amá, ko hotau vā mo e ‘Otuá ‘oku ‘ikai ke makatu’unga ia ‘i ha’atau me’a ‘oku lava, ka ‘i he’etau Tui pe mo Falala ki he ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí. Na’e tui a ‘Epalahame ‘oku ‘i ai ‘a e ‘Otua mo’ui pea falala ki he’ene folofolá ‘o fai ki ai peá ne mo’ui ‘aki ‘a e me’a na’e tui ki aí. Ko e fekau ‘a Paula ki Loma pea mo kitautolu he ‘ahó ni: Kapau na’e makatu’unga e Palōmesi ‘i he tauhi ‘o e Laó, pea ko e mo’oni ‘e holofa pe ia he ‘oku ‘ikai ke falala’anga e hako’i tangata. Ka koe’uhi ‘oku fakafalala e Palōmesi ‘i he Tuí, pea ‘oku ‘ikai ha fakatu’atamaki ‘e taha, he ko e ‘Otua ‘o e Palōmesi ‘oku fai ki he’ene folofolá.

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: Ko e tui te tau lava ai, ‘A e tui mo e fa’a kataki, Ko e mahafu ia. Kau fua kolosi pe ke a’u, ‘Enau kalauni kuo pau, ‘Oiau ‘a e fiefia. ‘Emeni.

--------------------------------------------

06/01/2026

Welcome 1st of June 2026
Siune: Fe’ao Tu’uma’u mo e ‘Otuá: Mātā hono Fakaofó, ‘Ilo ‘ene ‘Ofá ‘o fou ‘i he Talangofua / “Living in God’s Presence: Following with Wonder, Love and Obedience.”

Lau Folofola ki he Mōnite: Senesi 12: 1-9.

Ki’i Ama: Senesi 12: 1, “PEA folofola ‘a Sihova kia ‘Epalame, ‘o pehē, ‘Hiki koe mei ho fonuá, pea mei ho tupu‘angá, pea mei he fale ‘o ho‘o tamaí, ki he fonua te u fakahā kiate koe.”

Pou ‘Ao: ‘Oku ‘ikai ko ha me’a faingofua ke tau hiki ki ha feitu’u fo’ou ‘oku ‘ikai ke tau maheni mo ia. ‘Oku tau maheni pe mo ia ‘i he’etau nofo mulí. ‘Oku faingata’a ‘aupito ke tau toe hiki mei he feitu’u na’a tau hiki mai mei Tonga ‘o ‘uluaki nofo aí. ‘E toki lava ‘a e hikí ‘o kapau ‘oku mahu’inga pe mā’olunga ange ‘a e “’uhinga” ‘oku fai ai e hikí ‘i he kei nofo he feitu’u tatau pē. ‘Oku hiki e ni’ihi ko e ako ‘a e fānaú, ma’ama’a ange nofo’angá mo lelei ange pea malu ange mo e ‘elia ‘oku fai e hiki fo’ou ki aí. ‘I he teuteu atu ki he Fehikitaki ‘a e Konifelenisi ‘o tatau pe ‘i ‘Ameliká ni pea mo Tonga, kuo ‘osi fai e ngāue ‘a e kau fai tu’utu’uní ki hono fakahoa ‘a e kau Faifekaú mo e ngaahi Siasi ‘oku nau tui ‘oku fe’unga taha ki ai ‘a e Faifekau takitaha. Ko e ‘aneafí, na’e ‘ikai ke fu’u ‘ilo’i ‘e he Faifekaú pe Sētuatá ‘a e kakai ‘o e Siasi ‘i he kolo pe motu ‘oku hiki ki aí. Ko e ‘ahó ni, kuo hanga ‘e he ngaahi me’angāue fakaeonopooní ‘o fakavāofi’i e nofó. ‘Oku toki hiki atu pe Faifekaú ki he Siasí ‘oku ‘osi “toka pe ‘i ma’ananga” e hisitōlia mo e ‘ulungaanga ‘o e Faifekaú ki he Siasí, pea tatau pe mo hono ‘ilo’i lelei ‘e he Faifekaú ‘a e kakai ‘o e Siasi ‘oku hiki atu ki aí. Ko e talanoa ‘o e hiki ‘a ‘Epalamé, ‘a e Lēsoni ‘oku tau fakalaulauloto ai he ‘ahó ni, ‘oku kehe ia. Na’e ‘ikai ha misi ‘a e tangata’eiki (kuo ta’u motu’a fau) ki ha me’a ‘e taha he feitu’u na’e ui ke hiki ki aí. Ko e me’a pe na’á ne ‘ilo’ilo pau, ‘a e ‘Eiki na’a ne ui ia ke hiki. Pea fakafeta’i he na’e ‘osi fe’unga ‘ānoa pe ‘ene tui mo falala kia Sihová ke ne fakaivia ia ki he hala ‘o e ta’e’iloá. Kuó ne tukuange ‘a hono kakaí mo e kolo na’e tupu hake aí, ‘a e me’a na’a ne malu’i ia mo hono fāmilí kae fononga he hala ‘oku ‘ikai ke ne ‘ilo ha me’a ‘e taha felāve’i mo ia. Ka na’e ‘ikai holomui ai ‘a ‘Epalame. Na’e mālohi mo mā’olunga ange ‘ene falala ki he ‘Eiki na’a ne ui iá ‘i he’ene ilifia ki he ta’e’iloa na’e ui ia ki aí. ‘Oku pehē tofu pe ‘a hotau ui ‘oku fai ‘e he Māfimafí ki he ngaahi fatongia kehekehe he Siasi, fāmili mo e fonua. ‘Oku tau fa’a pepe’e ke tali e ui ko iá ‘i he’etau ‘amanaki ‘oku te’eki ai ke tau taau pe ma’u ha ‘ilo lahi ki he founga fai e fatongia ‘oku ui kitautolu ki aí. Na’e ‘ikai ke “tunu hake pe ‘ungá pea kula leva” ki he taha kotoa pe ‘okú ne fai ha fatongia he Siasí. Ko e Malanga hokó na’e kamakamata he failotu ‘o tatau pe mo e failautohi he ta’u lahi pea toki a’u ki he P**e Lautohí. Na’e teu’i pe tangata mo e fefine takitaha ‘e he fatongia ‘okú ne fuá ki he lelei taha te ne ala lavá. ‘E mahu’inga pe ke ‘oua na’a tau ma’u hala ki he “Tui ‘a ‘Epalahamé” ‘o pehē na’e “lelei kotoa pe” koe’uhi ko ‘ene tuí. Ko e talanoa ‘o e “Tui ‘a ‘Epalahamé”, ko e talanoa ‘o ‘ene kau mo e ‘Otua he taimi kotoa pe ‘oku ‘i he ta’e’iloa ai. Ko e taimi ‘oku tau “kau ai mo e ‘Otuá,” pea ko hai tū ia ‘e toe tu’u kia kitautolú.

‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: ‘Oku ou tui he ‘Otua, Ne fakatupu ‘a e fonua, Langi mo hono me’a kotoa: He Tamai Māfimafi ia, ‘Ana ‘a e lāngilangi’ia, Taupotu ‘i he ‘Afiona. ‘Emeni.

05/30/2026

Tokonaki, Me 30: Lau Folofola - Matiu 28: 16-20.

Ki’i Ama: Matiu 28: 20b, “Pea ko ‘eni, ‘oku ou ‘iate kimoutolu ‘e au ‘i he ngaahi ‘aho kotoa pe, ‘o a’u ki he ngata’anga ‘o mamani.”

Pou `Ao: ’Oku tau fakafeta’i he’etau tu’uta mo’ui mai ki he ‘aho faka’osi ‘o e mahina ko Mē. Na’e mahino kiate kitautolu ‘aneafi na’e tāla’a ‘a e kau akó ‘i he’enau fe’iloaki faka’osi mo Sīsū pea Hā’ele Haké. Kae fakafeta’i he ‘oku tokoni e “tāla’á” ki hono fakamālohi’i ‘enau tuí ‘o nau muimui ai pe ‘ia Kalaisi ‘o a’u ki he mole ‘enau mo’uí. Ko hotau tefito’i fatongiá ke hoko ko e “me’angāue ‘a Kalaisi” ki hono fakaului e kakai kotoa pe ‘i he feitu’u kotoa pe ‘i he taimi kotoa pe ke hoko ko e “muimui ‘o Kalaisi.” Me’apango ko e taimi lahi ‘oku tau fehu’ia, mo kumi ‘uhinga ke ‘oua na’a tau fai hotau fatongiá. Ko e me’a tatau ne mo’ua ai ‘a e Kau Akó. Hili ‘enau muimui ‘ia Sīsū, mo mamata tonu he’ene ngaahi ngāué mo e faiakó, na’á nau kei tala’a pe. Nau kei fehufehu’i pe. ‘Oku ‘ikai teu tui ne ‘uhinga a Mātiu heni ko e tāla’a ‘i he pekia mo e toetu’u ‘a Kalaisí, ko ‘enau tāla’a pe te nau lava e me’a na’e lava ke hokoatu e ngaue ‘a Sīsū. Manatu’i foki ko e ngāue ‘a Sīsū ia na’e li’ekina ia ‘o a’u ki hono kalusefai pea toetu’u. Ko e ‘ahó ni, ‘oku tau kei mo’ua pe loto fifili tatau. Fakatokanga’i ange, na’e ‘ikai ha tokanga atu ia ‘e taha ‘a Sīsū ki he’enau puputu’u mo hoha’á. Fai pe ‘e Sīsū ia ‘ene faitu’utu’uní, ke nau ō ki māmani ‘a ia ‘oku ‘iloa ko e Fekau Lahí, ‘o ngaohi tisaipale mei he ‘ū fonuá kotoa, pea papitaiso ‘i hono huafá. Neongo ko e fu’u fekau mafatukituki, ka ‘oku tau fakatokanga’i na’e ‘ikai ha palani ia ke poupou telia na’a ‘ikai ngāue. ‘Oku fa’a ui ‘e he feohi’anga, ko e Plan B. Na’e hala ia heni. Ko hono ‘ai mahinó, na’e ‘osi fakapapau’i pe ia ‘e Sīsū kuo pau ke ngāue ‘a ‘ene fokotu’utu’ú. Ko e ui tatau pe ‘oku fai mai kiate koe mo au he ‘aho ko ‘eni. Ko e faka’amú ke tau ō ki māmani ‘o ngaohi tisaipale ma’a Kalaisi. Kuo pau ke tau toe vakai’i ‘etau muimui’i mo fai ‘a e ngaahi fekau ‘a Sīsū. Kuo pau ke toe sivisivi’i ‘a e ngaahi folofola mo e akonaki na’e tō mei he fofonga ‘o Sīsū. ‘Ikai ko ia pe, kuo pau ke tau tali ko koe mo au ‘a e palani ‘a Sīsū. ‘Okú ne fakapapau’i mai te tau lava ke fakahoko ‘ene ngāue ne kamata he māmani ‘oku tau ‘i aí. ‘Io, ‘oku tau hoha’a, fehu’ia pea tau tailiili pe te tau lava ‘o fakahoko ‘a e fatongiá ni. Ka ‘oku fakamahino mai ‘a Sīsū ‘i he Ki’i Ama ‘o e ‘aho ko ‘eni. ‘Oku tau fononga mo e Taukei ‘o e halafononga. Neongo ‘a e hoha’a ‘a ‘ene kau ako, na’e kei ui pe kinautolu ia ‘e Sisu. ‘Oku ne ui koe mo au hotau taimi. Ko hono fakakoloa, ‘oku mole ke mama’o ha’atau fai fatongia pe ‘iate kitautolu. ‘Oku tau kau ma’u pe mo Sīsū he momēniti kotoa ‘o fononga. Ko e Ki’i Ama ‘o e ‘ahó ni, ko e palōmesi ia ‘a Sīsū ‘e kau mo kitautolu ‘o a’u ki he ngata’anga ‘o māmani. Tauange ke tau tu’u kalikali hono muimui’i ‘o Kalaisi pea fai manavakavakava hotau fatongia kuó ne tuku falala mai kia koe mo aú.



‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: ”’Eiki lelei, tokoni mai, Nge’esi mo’uí ni pukenima’i; Fakahōifua ai ho huafa, ‘Ete kotoa ke fai ‘i he ‘Ofa. Ko hai ‘e lotu pehē? Katoa, Ko au e ‘inē?” ‘Emeni.

-----------------------------------------------------------------

Sāpate, Me 31: Sāpate Tolu Taha’i ‘Otuá. (Lanu Hinehina).

Lēsoni: Senesi 1: 1-2:4a; Saame 8; 2 Kolinito 13: 11-13; Matiu 28: 16-20.

-----------------------------------------------------------------

05/29/2026

Falaite, Me 29: Lau Folofola - Matiu 28: 16-20.

Ki’i Ama: Matiu 28: 17, “Pea ‘i he‘enau mamata kiate iá na‘á nau hū: ka na‘e tāla‘a ‘a e ni‘ihi.”

Pou ‘Ao: ‘Oku faka’ohovale ‘a hono fakakau e konga ko ení he talanoá. ‘Oku talamai ‘e Mātiu he’ene Kōsipelí ko e taimi na’e HĀ faka’osi ai a Sīsū ki he’ene kau akó pea nau māvaé, na’e huluni e “tala’a” ‘i he’enau feohí. ‘Oku liliu ‘e Uesi ko e “fakataetaetui” pea ko e Tauluá, ko e “ta’etui.” Pe ko e hā hono uí, ka ko e me’a ‘oku tau ofo ai ko ‘ene hoko ki he kau akó. Ko e kau muimui ofi taha eni ‘o Sīsū pea na’á nau ‘i ai tonu ‘o fanongo, sio, mohe, kai, fononga, mo fai e me’a kotoa pe fakataha mo Sīsū ka nau kei “tala’a” pe ‘i he’enau femataaki mo Sīsū Toetu’ú. Pea ‘oku toe fakatupu fifili pe mo hono fakakau ‘e Mātiu ‘a e “tala’a” ‘a e kau akó ‘i he’ene talanoa’i ‘a e Toetu’u ‘a Kalaisí. Ko e hā hano lelei ki he kau fanongo ‘a Mātiú ‘a ‘ene fakakau ‘o e “fakataetaetui” ‘a e kau akó he talanoa ki he Hā faka’osi ‘a Sīsū kiate kinautolu? ‘Okú ke mea’i pe peá u lave’i ‘oku ‘i ai pe taimi ‘oku tau fangatua ai mo e tāla’a mo e ta’etuí. Pea mahalo kapau ‘oku ‘ikai ke tau fehu’ia ‘a e mo’oni ‘oku ‘i ai e ‘Otua mo’ui, ‘oku tau fehu’ia ‘a e ni’ihi ‘o e ngaahi me’a ‘oku fakamatala’i ‘e he Tohitapú. ‘E fai e hu’uhu’u ki he mo’oni ‘o e ngaahi talanoá ‘o kau ai pe ‘a e Toetu’ú. Ko e me’a mo’oni eni na’e hoko ‘o hangē ko hono fakamatala’i ‘e he kau “Sio Fakataha”? Ko e hā e ‘uhinga ‘oku nau kehekehe ai? ‘E fiema’u ke u tali mo tui ki he Tefito’i Tui ‘a e Siasí ‘oku ‘i he “Tui ‘a e kau ‘Apositoló” peá u toki hoko ko e kalisitiane mo’oni? ‘Oku ‘ikai ko e fili ‘o e “tuí” ‘a e “tala’á” ka ko e konga mahu’inga ia ki hono fakamālohi’i ‘o ‘etau tuí. Kapau ‘oku ‘ikai ha “tala’a” pea ‘e ‘ikai ke tau fehu’ia e me’a ko iá. Pea kapau ‘e ‘ikai ke tau fehu’ia ha me’a ‘oku tau tāla’a ai pea ‘e mahino fēfē ‘a e me’a ko iá kiate kitautolú? ‘Oku ‘ikai ke fakaloloto ‘a ‘etau tuí ‘aki ha’atau longo pe mo ‘etau “fakataetaetui” ‘o ‘ikai ke fehu’ia pe ko ha’atau ma’u ‘a e tali kotoa pe ki he ngaahi fehu’í, ka ‘oku tau tupu ‘i he tuí mei he’etau ako mei he tali ki he ngaahi fehu’i lelei na’a tau faí. Ko e taha ‘o e ngaahi fehu’i fe’unga mo hotau Ki’i Ama ki he ‘ahó ni: Ko e hā e mahu’inga pe ko e ‘aonga ‘o e Toetu’u ‘a e ‘Eikí kiate au? ‘Oku ‘ikai ke tau kei nofo ‘i hono kumi fakalautelau ha ngaahi fakamo’oni fakasaienisi ki he mo’oni ‘o e Toetu’ú pea mo e talanoá ‘i hono hiki ‘e he kau fa’u Kōsipelí. ‘Oku tau fehu’i: ‘E fēfē ha’aku ma’u ‘a Kalaisi Toetu’u ki he’eku mo’ui? ‘Oku ou fakakaukau au, hangē na’e ‘ai pe ia ‘e Mātiu ke pehē. Na’á ne tala fakapatonu mai pe ‘a e tāla’a ‘a e kau akó ‘i he fakakaukau, ko e me’a lelei pe ‘a e “tāla’a.” Vakai ki he tu’unga na’e ‘i ai kotoa e kau ako na’e tāla’á ‘i he hisitōlia ‘o e Lotu faka-Kalisitiané.
‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: ‘E ‘Otua ‘o e fononga’anga, tokoni mai ke mo’oni ‘a ngofua pe faingata’a, Lotu ai pe ‘o ta’e tāla’a! ‘Emeni.
---------------------------------------------------------------

05/28/2026

Tu’ap**elulu, Me 28: Lau Folofola - 2 Kolinito 13: 11-13.

Ki’i Ama: 2 Kolinito 13: 11, “Ko ‘eku lea faka’osi ‘eni, kāinga; mou fiefia pē, mou fakama’opo’opo kimoutolu, tali ‘eku fakafiemālié, mou loto taha, mou nonofo melino; pea ko e ‘Otua ‘o e ‘ofá mo e melinó te ne toki kau mo kimoutolu.”

Pou ‘Ao: Na’e ‘i ai ‘a e fefine toketā Saikolosia na’e ta’u lahi ‘aupito ‘a ‘ene ngāue ke diagnose mo e fale’i ki he kakai na’á nau faingata’ia fakaeloto pea lahi ‘a ‘enau loto mamahí. Na’á ne nofo ‘o fifili pe ko e hā ha ki’i tu’unga lea te ne fakamā’opo’opo ‘a e ngaahi mo’oni na’á ne fetaulaki mo ia ‘i he mala’e ko ení. Na’e faifai peá ne ngāue ‘aki ‘a e “No One’s Coming.” “‘Oku ‘ikai ke toe ‘i ai ha taha ‘e ha’u.” Pea tānaki atu ki ai, “‘You decide; not your circumstance.” “Ko koe ‘oku fai tu’utu’uni, ka ‘oku ikai ko e me’a ‘oku hoko kia koé.” Ko ‘ene feinga ia ke fakamahino ‘a e mahu’inga ke fai tu’utu’uni ‘a e tokotaha kotoa ki he ‘ene mo’ui, ‘o ‘ikai ke tuku ‘a e ngaahi me’a ‘oku hoko mai ‘i he mo’uí ke ne tu’utu’unia ‘a e mo’uí pea mole ai ‘a e fiefia mo e nonga ‘i he mo’uí. Na’e tokanga makehe ‘a e ‘apositoló ki he me`a tatau: “Mou fiefia pe!” “Mou fiefia ‘i he ‘Eiki ma’u pe.” “Fiefia ma’u ai pe.” ‘Okú ke mea’i peá u lave’i, ‘oku ‘i ai ‘a e taimi ‘oku faingofua ai ‘a e fiefiá pea mo e taimi ‘oku faingata’a ai ke feinga’i hotau lotó ke fiefia. Na’e ‘ikai ke sola ‘a e ‘apositoló ni ki he faingata’á he na’á ne fekuki mo e faingata’a fakaesino ‘oku tala ko e mahaki moa, na’e fakatanga’i, fakahū pilīsone, ngaohikovia, pea iku ki he mate faka-ma’ata. Ka na’e ‘ikai ke teitei hanga ‘e he ngaahi faingata’a na’á ne fekuki mo iá, ‘o uesia ‘a e tu’unga fiefia na’e nofo loto ‘i he mo’ui ‘a e ‘apositoló. Na’e ‘ikai ha taimi ‘e faka’atā ai ‘e Paula ‘a e ngaahi me’a na’e hoko ki he’ene mo’uí, ke ne p**e’i ‘a ‘ene fiefiá mo ‘ene mamahí. Ko e palopalema ia ‘oku tau mo’ua aí, ko ‘etau faka’atā ‘a e me’a ‘oku hoko mai ke ne p**e’i ‘a ‘etau fiefiá mo ‘etau mamahí. Ka toki māfana hotau lotó te tau toki misinale pe vahe hongofulu. Ka toki malanga mai pe ha Tangata/Fefine Lahi pea toki lahi e fakaafé, pea kapau ko ha ki’i tangata/fefine si’i pe, ‘e si’i pe e fiefia ‘o tatau mo e fakaafé. ‘Oku p**e’i ‘e he me’a ‘oku hoko ‘i he nofó ‘a e fiefiá mo e mamahi ‘a hotau lotó. Ka na’e ‘ikai ke ‘uhinga a Paula ki he fiefia ‘oku fakato’ukai, pe p**e’i ‘e ha me’a ‘oku hoko mai mei tu’a he mo’uí. Ko e Fiefia na’e ‘inasi ai a Paulá ko e fiefia ‘oku ha’u mei loto he ‘oku nofo’i ‘e Kalaisi ‘ene mo’uí. Kuo aka loloto ‘a e ‘ofa ‘a Kalaisi he’ene mo’uí pea ‘oku fiefia ai pe e ‘apositoló ia he me’a kotoa pe, he taimi kotoa pe, ‘i he tūkunga kotoa pe na’e a’u ki ai ‘ene mo’uí. ‘Oku ‘i ai pe ‘a e ngaahi me’a ‘oku hoko mai ki he mo’ui ‘i he ‘ahó ni, lelei pe kovi, ka ‘oku ‘ikai ke liliu ai ‘a e fa’ahinga fiefia mo e nonga ‘oku ma’u ‘i he feohi tu’uma’u mo e ‘Otuá. Nonga ia ‘oku talanoa ki ai ‘a e Punaké: “Ka ake ha mamahi Hangē ha peau, Pe Nonga hangē ha vaitafé, Ko Sīsū kuó ne ako au ke fiemālie ma’u pe. Fiemālie, hoku loto ‘Oku fiemālie ma’u pe.”



‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: ‘Oku ou fakamālō atu ‘i ho’o tuku keu ‘inasi ‘i he mo’ui ‘i he ‘ahó ni. Tokoni mai keu kei ma’au ai pe ‘a e loto fiefia mo nonga ‘o tatau ai pe ‘i he kovi pe lelei. ‘Emeni.

-----------------------------------------------------------

Address

12121 N Balboa Boulevard
Granada Hills, CA
91344

Opening Hours

Tuesday 10am - 3pm
Wednesday 10am - 3pm
Thursday 10am - 3pm
Friday 10am - 3pm

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Knollwood United Methodist Church posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Place Of Worship

Send a message to Knollwood United Methodist Church:

Share