06/06/2026
Tokonaki, Siune 6: Matiu 9: 18-26
Ki’i Ama: Matiu 9: 22, “Ka ka tafoki ‘a Sīsū ‘o ‘ilo ia, ‘o ne pehē ki ai, ‘‘oua te ke manavahē, nga‘ata; kuo fakamo‘ui koe ‘e ho‘o tuí.’ Pea na‘e mo‘ui ‘a e fefine mei he taimi ko ia.”
Pou ‘Ao: ‘Oku tau mo’ui ‘i ha kuonga ‘oku lahi mo huluatu fau ‘a hono faingata’á ‘i hono vahevahe’i kitautolu ‘e he kehekehe ‘o e me’a ‘oku tau tui ki ai ‘i he Lotú, politikalé pea mo ha toe tapa pe ‘o e nofo ‘a e sosaietí. Kuo fana’i ki ‘olunga ‘a e totongi ‘o e koloá, tautautefito ki he pen*siní (gasoline) koe’uhi ko e tau ‘oku lolotonga hoko ‘i he vā ‘o Iran, ‘Isileli mo ‘Ameliká ni. ‘Oku toki tānaki mai pe faingata’a ko ení ‘i he funga pe ia ‘o e ngaahi palopalema kehekehe ‘oku mo’ua ai e tokolahi ‘i hono fakaehaua ‘e he ICE e kakai ‘oku te’eki ke ‘i ai ha’anau pepa nofo fonuá pea kau atu ai pe mo e ni’ihi ‘oku ‘osi nofo fonua pe. Ko e fakamuimui taha ‘o e ngaahi fai tu’utu’uni fakalelea loto ‘a e P**e’angá ko e faile Kuatá (Green Card) kuo pau ke mavahe mei ‘Ameliká ni ‘o toki fakakakato ai. ‘Oku tau lolotonga fekuki fakafo’ituitui pe mo e ngaahi faingata’a fakaesino, faka’ekonomika mo fakasosiale ‘o tatau pe mo ia he Siasí pea mo ‘etau nofo he sosāietí. Ko e fa’ahinga tūkunga eni ‘i he mo’uí ‘oku mo’oni mo ‘aonga ki ai hotau Ki’i Ama ki he ‘ahó ni, “’oua te ke manavahē … kuo fakamo’ui koe ‘e ho’o tuí.” Ko e talanoa eni ki he fefine na’e ta’u ‘e 12 si’ene mo’ua ‘i he faingata’a fakaesino. Pea na’e mei ala fainga pe ‘o kapau ko e faingata’a’ia fakaesino pe, ka na’e toe uesia fakasosiale mo fakaeloto foki. Na’e fakahingoa ia ‘e he sosāieti ko e “ta’ema’a” pea na’e ‘ikai ke fakamahu’inga’i ‘a hono tu’unga “fefiné” ‘i he nofo ‘a e sosāietí. Ko e taha eni ‘o e “kakai” na’e ‘ikai ke lau ‘e he kakaí ko ha “kakai.” ‘Oku fēfē ‘a e anga ‘o ‘etau nofó he kuongá ni? Pea na’a faifai ‘oku tau mo’unofoa he senituli ‘uluaki mo e taimi ‘o Sīsuú kae lolotonga ko iá ‘oku tokolahi pe ‘a e ni’ihi ko hotau kaungā fononga ‘oku ‘ikai ke tokanga’i pe fakamahu’inga’i ‘e he sosaietí. Neongo na’e lahi e ngaahi faingata’a na’e fekuki mo e fefiné ka na’e ‘ikai tūkua ai ‘ene feinga ke a’u kia Sīsuú. Na’e tutui ke a’u kia Sīsū ‘i he’ene tui ‘i hono lotó ‘e fakamo’ui ia. Ko hono fakamo’uí na’e ‘ikai ke makatu’unga pe ‘i he’ene pā ki he kofú, ka ‘i he’ene tuí. Ko e fekau ia ‘oku tuha mo e tūkunga ‘oku tau ‘i ai he lolotongá ni. ‘I he lotolotonga ‘o e ngaahi faingata’a ‘oku tau fekuki faka’aho mo ia, ‘e mahu’inga ke tau manatu’i ko e “Tuí” ‘oku ‘ikai ko ‘etau ‘ilo pe mahino e me’a kotoa pe kiate kitautolu, ka ko ‘etau kakapa atu ke a’u ki he ‘Eiki. Ko ‘etau falala ki he ‘Otuá ke ne tatala ‘a e po’ulí mei he’etau mo’uí. ‘E ‘ikai ke tau ma’u ha tali ‘oku fakafiemālie ki he’etau ngaahi fehu’i he taimi kotoa pe. Pea ‘e ‘ikai ke tau ongo’i ‘oku tau kau ‘i he laú he fai tu’utu’uni ‘a e kau ma’u mafaí. Ko e fekau ‘o hotau Ki’i Amá: Tutui pe ke a’u ‘o kakapa ke pā, pea tui ‘oua na’a vaivai. Ko hono mo’oni ‘o ‘etau fengāue’aki mo e ‘Eikí, ‘e tatau ai pē, pe ko e hā e lahi ‘o e fu’u pupunga kakai te tau faka’efihi atu ai ‘i he’etau tutui ke kakapa ki he ‘Eiki, te ne kei fakatokanga’i mai pe kitautolu, Ui hotau hingoa pea fai hotau fakamo’uí.
‘Ānau, Lotu mo e ‘Aukai: `Eiki tokoni mai ke u tutui atu ‘aki ‘a e loto tui mo falala te ke fai hoku fakamo’ui neongo ai e lahi faufau ‘o e ngaahi faingata’a. ‘Emeni.
-------------------------------------------------
Sāpate, Siune 7: Sāpate 2 Hili ‘a e Penitekosi.
Lēsoni: Senesi 12: 1-9; Saame 33: 1-12; Loma 4: 13-25; Matiu 9: 9-13, 18-26.
-------------------------------------------------