29/05/2026
FALEA’OGA O SĀMOA ANAMUA
A*O FARAILE: 29/05/2026
Rev. Lale Peteru.
‘UPU TOMUA.
E i ai lo’u tei (atali’i o le tuagane matua o lo’u Tinā), e Igoa iā Lāfaele Silao Filipō Manup**e Tamaaleve’a.
O le tuagane matua lava o lo’u Tinā e suafa iā Silao, na usu iā Fa’agi Lemalu, Faumuinā Tu’aopepe o Gagaifo Lefaga. Sa soifua ma nonofo i Suga, Vailele.
O LE FANUA O SUGA.
E tele le Tala fa’a*olopito o lo o i le nei fanua.
‘Ae o le a ‘ou lē talatalaina ia mea. O Tala o le mātou ‘āiga, ne’i iloa fua e nisi tagata. Ha! Ha!
O le lau'ele'ele lea, e tau i le tuā'oi ma Letogo, na fa'atau fa'a'aimamago e le Kamupani fa'atau fanua o le D.H.P.G. Formerly Godefroy and Sohn, i le 1870s.
Na faia ai Fa'ato'aga a Siāmani, e tau i le Tuasivi, tuā'oi ma Sāfata.
Na tu'uina 'uma 'ele'ele na iā Siāmani, iā NZ, 'ina 'ua p**e NZ mai le 1914 - 1961.
'Ina 'ua Tuto'atasi Sāmoa i le 1962, na tu'u 'uma ai 'ele'ele ia, i lalo o le fa'alāpotopotoga e igoa o le WSTEC - Western Samoa Trust Estate Corporation. (E aofia ai Vailele, Vaitele, Mulifanua etc.)
(1).O le itū i Sasa’e, lea ‘ua tu ai nei le Maota o le Ao o le Mālō Sāmoa.
(2). O le itū i Sisifo o le fanua lea, na fōa’i e o mātou tua’ā iā Bishop Broyer o le Katoliko Roma i le 1880.
O lalo ifo i le sami, o lo o i ai le Vaipuna, e Igoa o "Puna-loa." Sa inu 'uma ai le nu'u mai anamua.
Sa nonofo ai pea, le fānau a Manup**e Tamaleve’a i le fanua. Na fānau ai lona atali’i o Filipōletōfā. Na fānanau ai fo’i le fānau a Filipō; ma nisi o mātou le generation 4.
O lo o tanu ai lo’u p**e i le fanua lea. He! He!
O le 1970, na o atu ai Katinale Pio ma fausia ai le Nofoaga a “Little Sisters of the Poor.”
Na fa’aigoa e Katinale Pio, iā Mapuifagalele. O le Igoa mai lona nu’u o Falealupo.
Atonu o manatua e nisi le Tama'ita'i Sa o Maria Akenese, le P**e o le Nofoaga i Mapu-i-Fagalele i le 1970s. Na tagata-valeina i luma o le fale'oloa o Eveni i Apia, e se tagata e ma'i le māfaufau. O lo o tanu ai lana afioga, i le fanua lea.
‘UA O SILAO & FA’AGI I GAGAIFO LEFAGA.
O le 1964, na o ai Silao ma Fa’agi i Gagaifo Lefaga, ma nonofo ai. O le a ‘ou le tā’ua le māfuaga na alu ai Silao i le ‘aiga o Fa’agi i Gagaifo, Lefaga.
O le 1967, na toe sau ai Lāfaele mai Gagaifo, ma mātou nonofo i Vailele. O se fiafiaga lea iā te a’u, ‘auā ‘ua i ai le uso matua. E matua atu Lāfaele iā te a’u. ‘ua fa’alagolago fo’i i ai fe’au ‘uma.
Na fānau lo’u uso o Pati i le 1961. Na toe fānau Nimarota i le 1967. 'Ae fānau le uso ui'i o Filifiliga-fa'atali-ile-Lagi, i le 1972. A'o teine 'uma le fānau. E mātutua isi iā a'u. A'o a'u lava le "Ali'i-o-'āiga."
O le atali'i mātua o le fānau.
‘UA TOE SAU LĀFAELE, I VAILELE.
E sau Lāfaele mai Gagaifo Lefaga, ‘ua matuā poto lava i le faiga o fe’au o le fatu ‘āiga. ‘Auā o le poto lea o a’oa’oina ai fānau i nu’u i tua.
*E poto Lāfaele i fe’au o le tūnoa.
>Faiga o suāvai, saka etc.
>A’e i le niu, ‘ulu.
*E poto e fāgota.
>E lelei tele lana fāgota maulu ma le pa’u-meme’i ma le matatao, e fana ai i’a i le sami.
*E ‘au mālosi i le fai ma’umaga.
>E ‘au mālosi i le lafo vao, to tiapula.
>E mālosi fo’i lona ua i le amo ‘avega. ‘Aemaise o le taloloa a le mātou nu’u i Vailele, e i luga o mauga i gā’uta o Letogo ma Lauli’i. E a’e i mauga, ma ifo i vanu.
*E poto Lāfaele e fana manu.
>A ma o i le ma’umaga, e fana manu atu i le ‘auala; i le fana meme’i.
MANULELE O SĀMOA.
‘Oute manatua ai manu o le togāvao o Sāmoa i na tausaga.
>Segavao, Segasegama’u’u, miti, fuia, manutagi, manumā (m) & manulua (f), tōlai, se’u, O manu lata ia.
'Auā o lupe ma fiaui, ‘ua sola i le vao loloto ma le tuasivi.
*O le po, ma te o fo’i ma Lāfaele e fana pe’a.
‘Auā o le po, e felelei mai ai le taulaga-pe’a mai le vao, i le ‘a’ai. E ‘ai ‘ulu, vavae, fetau ma talie. O lā’au ia e maua i le ‘a’ai ‘ua nonofo ai tagata.
O le uiga o le nei tūsiga, o lo’u toe tōmanatu i si o’u uso o Lāfaele. Na gata le a’oga palagi a Lāfaele i le Felela i Mulivai (Marist), ‘ona o ai lea ma ona mātua i le ‘āiga o lona Tinā i Gagaifo Lefaga i le 1964.
O LE ‘ĀIGA & NU’U, O LE FALEA’OGA LEA I LE POTO I AGANU’U SĀMOA.
E ‘ese’ese lava falea’oga. O le falea’oga lava o tamaiti Sāmoa anamua, o le ‘āiga. E le’i a’oa’oina le Gagana Sāmoa ma Tu ma Aganu’u Sāmoa i se Falea’oga pei ‘ona faia i a*o nei. Sa a’o i le va’ai, fa’alogo ma fa’atino.
*Tūnoa (Umukuka): – A tautala i le gagana o le tūnoa, e mālamalama lelei, ‘auā na mu i le ‘a’asa o le umu. E mālamalama i le tele o Vao-Gagana e maua mai ai.
*Taloloa (Fa’ato’aga): – A tautala i ‘upu o Velevelega, e mālamalama lelei ‘auā na ‘ai e loata. Ha! Ha!
E mālamalama i Tuā'oi o fanua ma 'Ele'ele o lona Gafa. Fa'apea le tele o Vao-Gagana e maua mai ai.
*Sami: – A tautala i ‘upu o le gātaifale, e mālamalama lelei ‘auā na tau pāpā taliga i le māulu i le faiva, e fana mai se i’a e tali ai le sua a le matai ma taumamafa ai le ‘āiga. Male ma'osi'osia i le valusi e lapa pe a maulu i le va-i-ania.
'Aemaise, le tele o Vao-Gagana e maua ai.
*O ‘Upu o Lāuga, o le Fono a Matai: E mālamalama lelei i le Saofa’iga a le nu’u pe a Fono. Ali'i o Tala. O Tulafale i le Talaluma ma pou o Lāuga. E mālamalama i Igoa-Ipu ma le Va-i-'Ava o Fale'upolu.
*O le lu’ilu’iina o le Alofi: Saunia o le ‘Ava.
>E a’o mai i le Saofa’iga a ‘Aumaga ma Taulele’a.
Ma le Vao-Gagana e maua ai.
O mea 'uma ia, e a'oa'oina ai le Atamai i le Va Fealoa'i & Fa'aaloalo.
*O faiva Alofi-lima o Tama’ita’i: Sa ola i le ‘Au Se’e o le Aualuma. Ma le Vao-Gagana e maua ai.
PE A NA FA’AILOGA LE POTO FA’ASĀMOA.
O mea ia, na a’oga ai si o’u uso o Lāfaele. O le matuā poto lava.
A’o le mea sili na ‘ou va’ai i ai, o se tagata usita’i i o matou matua. E lē tali Lāfaele i se ‘upu. E Ioe lava ia i fa’atonuga ‘uma; ‘aemaise i lo’u Tinā lona (aunty).
A fa’amau-fa’ailoga le atamai o Lāfaele e tusa ma A’oa’oga fa’aonapō nei, ‘ai lava o le MA Level.
'Ua sa’o ai Dr. Aiono Fanaafi. "A na fa’amau fa’ailoga le tŏmai o tātou Tagata Sāmoa, e anoanoa’i tagata e PhD Level, iā tātou lava Tu ma Aganu’u Sāmoa. E ui ‘ina lē iloa tautala Fa’aperetania."
‘UA TOE ALU LĀFAELE I GAGAIFO LEFAGA.
Na ‘ave a’u e le Matāgāluega o A’oga a Sāmoa e a’oga i Perth i le 1979. ‘Oute fo’i mai i le 1980, fai mai lo’u Tinā, ‘ua alu Lāfaele i le Malaga a Gagaifo Lefaga i Tutuila. Na alu atu Lāfaele, ma nonofo ai ma le Tama’ita’i Tula, Am. Sāmoa. Na o atu ai lava i Amerika.
O le tausaga e 2023, na maua ai le tala, ‘ua maliu Lāfaele i Tula Am. Samoa. Sa nonofo ai ma si ona to’alua ma le fānau.
RIP my Brother Lāfaele Silao Lemalu, Faumuinā, Tuaopepe, Fonoti ('Iva), Samoa, Savai’inaea Tamaaleve’a.
Rev. Lale Peteru.