Rev. Iosefa Lale Peteru

Rev. Iosefa Lale Peteru Contact information, map and directions, contact form, opening hours, services, ratings, photos, videos and announcements from Rev. Iosefa Lale Peteru, Religious organisation, Auckland.

01/09/2026

PRAISE TO THE LORD. PART 2.
ASO SA: 30/08/2026
Rev. Lale Peteru.

Scripture: Salamo 150:1 – 6.
TEXT: Psalm 150: Ia matuā vivi’i atu i le Atua.
1 ‘Ia outou vivi’i atu iā Ieova. ‘Ia ‘outou vivi’i atu i le Atua i lona malumalu; ‘ia vivi’i atu ‘outou iā te ia i le va nimonimo o i ai lona mālosi.
2 ‘Ia ‘outou vivi’i atu iā te ia ‘ona o ana mea mamana; vivi’i atu iā te ia e tusa ma lona silisili ‘ese.
3 ‘Ia ‘outou vivi’i atu iā te ia i le leo o le pu; vivi’i atu iā te ia i le nāpeli ‘ātoa ma le kitara.
4 ‘Ia ‘outou vivi’i atu iā te ia i le t**a ma le siva; vivi’i atu iā te ia i le menima ma le fa’aili. 5 ‘Ia ‘outou vivi’i atu iā te ia i sumepalo ta’alili; vivi’i atu iā te ia i sumepalo leo tetele.
6 ‘Ia vivi’i atu iā Ieova o mea ‘uma lava e mānava. ‘Ia ‘outou vivi’i atu iā Ieova.

WEEK’S IBRA – Provisions from God. Tausiga mai le Atua.
IBRA TODAY: Praise to the Lord. Vi’iga i le Ali’i.
INTRODUCTION.
‘Ua ‘autū māfaufauga ma faitauga Tusi Pa’ia i le nei Aso Sa i le - “Praise to the Lord. Vi’iga i le Ali’i.”

O lo o fa’asolo faitauga ma māfaufauga i le Tusi a le Perofeta o Isaia; ‘ae ‘ua ‘ou suia le Tusi faitau i le Salamo.
Fai mai le Misionare o Pratt, “o le Vi’i,” o le fatuga sili lea ‘ona lauiloa i tagata Sāmoa. The most common of all Sāmoan Poetry. It is used in praise of chiefs.
O le uiga lea, na fa’aaogā ai e Misionare na fa’aliliuina le Tusi Pa’ia i le Gagana Samoa, le ‘Upu-Vivi’i, e fa’asamoa ai le ‘upu- “Praise.”

PRAISE IN THE SĀMOAN CONTEXT.
E tele ‘upu o le Gagana Sāmoa e tutusa ma le Vivi’i.
1. Vi’i, vivi’i, vi’iga, vi’ivi’iga.
2. Pese, Lagi, Taulagi,
3. Fa’afetai -
4. Fa’amanū -
5. Fa’ane’ene’e, fa’ane’ene’ega, fa’ane’etaga,
6. Mitamita, mitamitaga,
7. ‘Alaga, ‘Ālalaga,

*TALOTALOGA I ATUA, FAIVA & TA’ALOGA,
8. Talo – To wave a piece of siapo over the dead, begging him to take calamities and deceases with him.
>Maua ai le ‘upu Talotaloga, tatalo.
9. Tāpua’i, tāpua’iga, sauniga, Taulaga.
10. Lau, laulau, lāuga.

NUNU AVAGA – FA’AIPOIPOGA.
11. Tini, Tiniō. Tinitiniō.
12. Mua o!
13. Siva, sa’a, sa’asa’a, sā’aga, sa’asa’aga.

MANUMĀLŌ & TO’ILALO I TAUA.
14. Fa’aumu – Fe’ei,
15. Măui – To excel in the game of Tāga ti’a.
>Fa’a-măui - Jususu.
16. Fa’asifo, Ifo, punonou, ole, olega, fa’atoga.
>Fa’asifo – To bow down in acknowledgement of being conquered. To devote to destruction.
Atonu e i ai ma nisi ‘upu.

FA’AAOGĀINA I LE TALALELEI KERISIANO.
O le tele o ‘upu Sāmoa ia, o vi’iga o lātou ali’i po o matai sili. O lea fo’i na fa’aaogāina ai e Misionare o le LMS i le fa’aliliuina o le Tusi Pa’ia, i le Gagana Sāmoa. (Contextualize & Conceptualize).
1. O le fa’alupe ma fa’alagilagi o lātou Fa’asinomaga.

2. O vi’iga i o lātou aitu o le vavau:
O nisi o aga tāua a Sāmoa anamua, pei o le
*“Taulaga” – O mea ia na ‘ave i aitu o tagata anamua, e fa’amalie ai le atua a’o alo i faiva ‘ese’ese (To appease or bribe).
O lea fo’i ‘ua faigatā ai ‘ona suia talitonuga ia, i le Matā’upu Silisili fa’akerisiano.
O taulaga iā Iēsu, o le vi’iga i le Atua P**e Aoao.
O le fa’aaliga o le loto salamō mai agasala.
O le fa’atuatua iā Iēsu na Maliu ma Toetu, ‘ua fa’aolaina ai.
E lē o se fa’amalieina o le Atua (to appease). O le amio o le loto ‘ua malie i le Alofa o le Atua.

3. O le lāfoa’ia o atua o le vavau.
>Pei o le ‘upu – “Fa’asifo.” O le si’ilima (surrender), ‘Ua talia le to’ilalo.
O le fa’aaogāina i le Matā’upu Silisili Kerisiano, o le Salamō lea. O le lāfoa’ia o le olaga tuai.
2 Corinthians 5:17 – "Therefore, if anyone is in Christ, the new creation has come: The old has gone, the new is here!"

O LE VI’IGA A EPERU.
I le Gagana Eperu, e tele fo’i ‘upu e fa’amatala ai le uiga “Vivi’i – Praise.”
Peita’i, o le vi’iga a tagata Eperu, e fa’atūtasi iā Ieova lo lātou Atua Silisili’ese. ‘Ua tātou maua i Tusi Pa’ia, le uiga loloto o Vi’iga a Eperu.
‘Ua fa’amatala au’ili’ili iā lātou vi’iga lo lātou fa’atuatua, Ava ma le Migao, fa’afetai, ma le agaga Tāpua’i iā Ieova. O le fa’ane’ene’ega iā Ieova, o le Mātaisau na faia le Foafoaga ‘uma. Le Lagi ma le Lalolagi ma mea ‘ua tumu ai.

O LE TAUALUGA O SALAMO
O le Salamo, 150 o le taualuga lea o Vi’iga ‘uma. ‘ua a’oa’o mai le vivi’i o mea ‘uma o le Foafoaga.

E 4 mea tāua.
1.Vivi’i i so’o se mea: (Praise in every place). –
Salamo 150: 1 ‘Ia outou vivi’i atu iā Ieova. ‘Ia ‘outou vivi’i atu i le Atua i lona malumalu; ‘ia vivi’i atu ‘outou iā te ia i le va nimonimo o i ai lona mālosi.
2. Māfua’aga o le vivi’i: (Praise for every reason): –‘Ia ‘anoa le vi’iga. ‘Ia vivi’i ‘ona o galuega mamana ma le silisili’ese a Ieova. O ana fuafuaga Pa’ia. E lē se fa’avi’ivi’i, ‘ina ‘ia tali mai i mana’o.
3. ‘Ia vivi’i mea ‘ese’ese: (Praise with every expression). – 3 ‘Ia ‘outou vivi’i atu iā te ia i le leo o le pu; vivi’i atu iā te ia i le nāpeli ‘ātoa ma le kitara. 4 ‘Ia ‘outou vivi’i atu iā te ia i le t**a ma le siva; vivi’i atu iā te ia i le menima ma le fa’aili. 5 ‘Ia ‘outou vivi’i atu iā te ia i sumepalo ta’alili; vivi’i atu iā te ia i sumepalo leo tetele.
These represent different classes of people and forms of worship, showing that God desires diverse expressions of praise.

4.‘IA MANATUA IEOVA I LE TA O LOU FATU.
"Remember God in every stroke of your heart"
O Vi’iga a tagata Eperu, o fa’asino ala ia, i amio e tatau ‘ona ola ai le tagata. O le māfutaga ma Ieova, e 24/7. E leai se sekone o le ola, e fa’asamasamanoa ai le tagata.
O le mea lea, na fa’aigoa ai e Isarā’elu le Agaga o le Atua, i le ‘upu “RUAH.” O le ‘upu fo’i lea e fa’aigoa ai le savili, matagi, mānava – Spirit, wind, breath. (Life giving force).
E le i le tautala ma ta’uta’u i taimi ‘uma, a’o le ola ai. Taimi o le Lelei, ma taimi o Māsei.
O le Salamo 150, ‘ua fa’aalia ai le Ute o le Tapua’iga a Eperu mai le tagata to’atasi, (Apera’amo), o le fa’apotopotoga (Isarā’elu le nu’u filifilia), e o’o i mea ‘uma o le Foafoaga.

O LE FEAGAIGA FOU-THE NEW COVENANT.
‘Ua taualuga Vi’iga i le “Feagaiga Fou – The New Covenant). ‘Ua lē gata ai le vivi’i i le Malumalu o le Atua i Ierusalema, ma Isarā’elu le nu’u filifilia, a’o le Malumalu Pa’ia o le Atua. –
“O tagata ‘ua fa’atuatua ma talitonu iā Ieova, le Atua Silisili e to’atasi; e ala i le Maliu ma le Toetū o Iēsu Keriso.

O a mai lo tātou ola vivi’i?

‘Ona o Iēsu Keriso,

AMENE.

Send a message to learn more

31/08/2026

PROVISIONS FROM GOD-PART 1.
ASO SA: 30/08/2026
Rev. Lale Peteru.

Scripture: *Kenese 3:16 – 20; * Kenese 22:2-10.

TEXT: Kenese 3:21 ‘Ua faia fo’i ‘ofu pa‘u e Ieova le Atua mo Atamu ma lana avā, ua fa’a’ofu ai iā te i lā’ua.

Genesis 3: 21 And the Lord God made garments of skins for the man and for his wife and clothed them.

WEEK’S IBRA – Provisions from God. O le Atua na te ‘aumai.
IBRA TODAY: Praise to the Lord. Vi’iga i le Ali’i.

INTRODUCTION.
For this week’s readings, we shall see the provision from God for His people.
‘Ua ‘ou manatu, o le a tātou o muamua e vā’ili le uiga Fōa’i mai o le Atua, ‘ona tātou o ai lea e vā’ili le “Vi’iga i le Atua.”

1. GOD’S PROVISION. O LE ATUA E ‘AUMAI.
‘Ua ‘autū manatu i le ‘upu – “Provision- ‘Aumai.”
*‘Ua so’o fau le Matā’upu o le vaiaso ‘ua tuana’i-
>O le Atamai o le Atua Foafoa – Widom of God.
*Ma le Matā’upu o le vaiaso nei- Provisions from God.
>“O le Atua na te ‘aumai.”

*Bible Dictionary: In theology, "provision" refers to God’s act of supplying all that is necessary for human needs, including physical sustenance, spiritual guidance, and the opportunity for salvation.

E SO’OFAU LE FOAFOA MA LE ‘AUMAI.
*Fau – The beams in the round end of the Samoan fale.
**So’o fau – O le fa’afululupe, e soso’o ai le fau ma le isi fau. >Dovetail lap wood joint of the fale round end beams.

Na tātou faitau i le tala i le agasala a le ulua’i tagata i le Aso Sa ‘ua te’a, ‘ina ‘ua ‘ai le Lā’au na fa’asā e le Atua. E ui ‘ina folafola i ai, o le “Oti” le taunu’uga. Na fa’ailoa atu fo’i e le Atua fa’asalaga, o le Gata, ma Atamu ma Eva.
Peita’i, i le ulua’i taimi o le soliga o le ‘Afioga Pa’ia a le Atua, o lo o lavatoto le manu’a o le agasala, ‘ae fai mai le Tala a le Kenese 3:21;
*Ua faia fo’i ‘ofu pa‘u e Ieova le Atua mo Atamu ma lana avā, ‘ua fa’a’ofu ai iā te i lā’ua.

“21 And the Lord God made garments of skins for the man and for his wife and clothed them.

O LE ‘ANOFALE O LE ATUA ‘AUMAI.
O le mata’utia lea ma le ofoofogia o Ieova.
(1). O le Alofa Amiotonu – Fa’amasinoga tonu. (Just Penalty).
O le Atua e Amiotonu & Fa’amasino tonu. E le i fa’amanupō’ia i ofaga Atamu ma ‘Eva. Na folafola i ai e le Atua le taunu’uga, pe a le usita’i. O le lē usita’i o Atamu ma ‘Eva, ‘ua tupu ai le nātura agasala i tagata ‘uma.
*Roma 3:23 ‘Auā ‘ua agasala tagata ‘uma lava, ma ‘ua lē o’o i le vi’iga mai le Atua.

(2). O le Atua Alofa e Fa’amāgalo: Forgiveness.
*Forgiveness in the Bible is a “release” or a “dismissal” of something. - Tatala noataga & Fa’asa’oloto.”
O le Alofa Fa’amāgalo o le Atua, iā Iēsu Keriso,
(i). O le Fa’amasinoga Amiotonu le na a le Atua.
(ii). ‘Ua tatalaina ai noataga ‘uma, e tusa ma agasala e tatau ‘ona fa’asalaina ai.
(iii). ‘Ua fa’asa’olotoina fo’i tagata mai agasala ‘uma.

O le Maliu o Iēsu Keriso, o le Fa’amasinoga Amiotonu lenā a le Atua ma lana P**e Aoao.
E le’i Maliu Keriso, ‘ona o fāufāuga leaga a Ta’ita’i o le Lotu Iutaia; po o le P**e a Pilato ma le Mālō o Roma. LEAI!

*Ioane 19:10Ona fa’apea mai lea o Pilato iā te ia, “E te lē gagana mai ‘ea iā te a’u? Po ‘ua e lē iloa, o iā te a’u le p**e e fa’asātauro iā te ‘oe, o iā te a’u fo’i le p**e e tatala iā te ‘oe?”
11 ‘Ua tali atu Iēsu, “E leai sau p**e iā te a’u, ‘ana lē tu’uina mai iā te ‘oe mai lugā; o le mea lea e tele ai le leaga o lē na ia tu’uina mai a‘u iā te ‘oe.”

(3). O le Alofa e toe ‘a’apa mai: (Fa’aola ma tausi).
Mai lava i le ‘āmataga o le Tusi Pa’ia, o fa’aalia ai le Alofa ‘A’apa mai ma Tausi mai o le Atua; e ui ‘ina leaga tagata.

E lē fa'atōina pe Sōloa i le 'au fuefue e le Atua se tagata.

MATĀ’UPU SILISILI O LE ATUA ‘AUMAI: (Provision in Theological Context).
O le Atua e lē gata ‘ina ia ‘aumai pei ‘ona ia foafoa, a o le Atua fo’i na te “Tausi ma puipui lana foafoaga.”
I le liu tino tagata o le Atua iā Iēsu Keriso, ma soifua fa’atasi ma tagata, o lona Maliu ma lona Toetū mai, o le fa’aaliga ‘ato’atoa lea o le Atua na te ‘Aumai.

FŌLIGA VA’AIA O LE ATUA ‘AUMAI:
‘Ua fa’aalia i le foafoaga le finagalo ‘aumai o le Atua.
1.O le tino & Agaga: (Physical and Spiritual Supply).
(i).‘Ua ‘aumai e le Atua le fa’amalieina o mana’oga tatau o le tino, i mea ‘ese’ese o le foafoaga (God provides for daily needs).
(ii).E leoleo ma puipui mai le Atua. (sustenance).
(iii).E ta’iala le Agaga Pa’ia. (spiritual growth).

2. O le Fa’aolataga mo tagata ‘uma. (Universal Access to Salvation):
O le Alofa Tūnoa o le Atua ma lana Tala Lelei o lana Fa’aolataga, ‘ua avanoa mo tagata ‘uma. E lē na o Isarā’elu. E lē na o tagata ‘ua lotu Kerisiano. So’o se tagata ola i le lalolagi.

3.Tiute o le tagata – (Human Responsibility):
While God provides, humans are responsible for responding in faith and obedience.
O le tiute o tagata ola ‘uma, o le fa’atuatua iā Iēsu Keriso, ‘ua o’o mai ai le Mālō o le Atua i le lalolagi. O le faitoto’a lea i le Fa’aolataga.
‘Ia usita’i i Tūlafono ma a’oa’oga a le Atua, ‘ua i le Tusi Pa’ia. ‘Ia fa’alagolago ma fa’amoemoe i le Agaga Pa’ia, e fa’amālosia ai le Ola Fa’ale-agaga.

EKALESIA I LE FEAGAIGA FOU. (The early Christian community).
‘Ua fa’amatalaina i le Tusi o Galuega 2:44 – 45, le afio ifo o le Agaga Pa’ia i le Aso Penetekoso. Na papatisoina ai tagata i laulau faiva afi. ‘Ua gagana mai i lātou i Gagana ‘ese’ese. O le mana lilo lea, o le Atua, ‘ua ‘aumai ai le fe’au mai le Atua, ‘ia o e fa’asalalau atu le Tala Lelei iā Iēsu Keriso, i tulu’iga ‘uma o le lalolagi.

O LE ATUA E LĒ TUFA-LA’AIA AI SE TAGATA.
O le Atua na te ‘aumai. O le Atua Amiotonu ma Fa’amasino tonu. O le Atua lufilufi lima lelei. E lē limavale. E lē fa'aitu'au pe fa'ailoga tagata. E lē tufa-la’aia se tagata i lana Fa’asoa.
*Galuega 2:44-45,
44 ‘Ua fa’atasia fo’i e ‘ua fa’atuatua ‘uma lava, ‘ua tu’u tele a lātou mea ‘uma lava; 45 ‘ua fa’atau atu fo’i o lātou fanua ma ‘oloa, ma ‘ua tufatufa le tau o ia mea i tagata ‘uma, ‘ua fa’atatau i le mativa o le tagata.”

O tagata Kerisiano moni, e ola feālolofaa’i ma fetausia’i.
O fa’aaliga na o le Alofa Tausi ma le Alofa Fa’asoa mai o le Atua, i tagata ‘ua fa’atuatua.

‘Ua Toetū Iēsu ma afio a’e i le Lagi, ‘ae ‘ua afio ifo le Agaga Pa’ia. O le Mana lilo lea ‘ua fa’aauauina le finagalo ‘aumai o Keriso.

O le Atua ‘aumai. E lē se Atua tuli tagata.

‘Ona o Iēsu,
AMENE.

Send a message to learn more

27/08/2026

WISDOM – ATAMAI O LE ATUA
ASO SA: 23/08/2026
Rev. Lale Peteru

TEXT: Genesis 1:1-5
1Na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi i le ‘āmataga. 2Sa so’ona nunumi le lalolagi ma ‘ua gaogao, sa ufitia fo’i le moana i le pōuliuli; na fegāoioia’i fo’i le Agaga o le Atua i le fogātai. 3Ua fetalai mai le Atua, ‘Ia mālamalama; ‘ona mālamalama ai lea. 4 ‘Ua silasila atu le Atua i le mālamalama, ‘ua lelei; ‘ona tu’u ‘ese’ese ai lea e le Atua o le mālamalama ma le pōuliuli. 5 ‘Ua fa’aigoa e le Atua le mālamalama, O le ao; a ‘ua fa’aigoa e ia le pōuliuli, O le po. O le afiafi ma le taeao o le ulua’i aso lea.

WEEK’S IBRA- Wisdom – Atamai.
IBRA TODAY: A heart seeking wisdom. Loto sā’ili i le Atamai.

INTRODUCTION
This week we are exploring the wisdom of God.
‘Ua ‘ou suia le Tusi Faitau pei ‘ona fa’atulaga mai e le Faitauaso mo le asō. ‘Ua ‘ou ‘aumaia le tala i le Foafoaga a le Atua i le Kenese 1:1 - 5.
O fuaitau ia, o lo o afīfī ai le Poto ma le Atamai o le Atua, na foafoa ai mea ‘uma. Mai le Ulua’i aso, e o’o i le Aso 6. ‘Ona mālolo ai lea o ia i le Aso Fitu, ma fa’apa’iaina ai.
Na taualuga le foafoaga, i le faia o le ulua’i tagata i lona fa’atusa Pa’ia i le palapala. Na mānava i pogai-isu, ma ‘avea ai ma tagata ola. Na tu’u fo’i i ai ma le Tūlafono e ola ai. ‘Āfai e lē usita’ia, o le a oti.
O le Tala o le Vavau (Myth). ‘Ua fa’amatala ai le Misiterio o le Foafoaga.

O LE ATUA ATAMAI I LE FEAGAIGA TUAI.
‘Ua fa’amatalaina i le Feagaiga Tuai, o le Poto ma le Atamai o le Atua, na faia ai le Foafoaga ‘uma.
*Genesis 1:1 In the beginning God created the heaven and the earth.
‘Ua fa’amautūina i tūsiga ia, na foafoa e le Atua mea ‘uma, i le Poto ma le Atamai.

‘UA TU’UMATĀMAGA LE FOAFOAGA.
O le ‘upu “Tu’umatāmaga.” E fausia mai ‘upu e 3.
*Tu’u – To lay down
*Mata – The boundary or edge.
*Maga – Branch- tree, road, river or anything forked.
I Tūsiga a Eperu i le Feagaiga Tuai, ‘ua lē gata ‘ina foa mea ta’itasi ‘uma, ‘ae ‘ua ta’oto fo’i tūlafono e ola ai mea ta’itasi. O le tūlaga maoa’e lea o le Mātaisau o le Atua Silisili ‘ese. God is the designer and builder.

AU’ILI’ILIINA O LE FOAFOAGA POTO.
1.Kenese 1: 1 - “Na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi i le ‘āmataga.
O le fuai’upu lea, ‘ua fa’amatala ai le ulua’i taimi na ‘āmata ai le foafoaga. (Time).

2.Kenese 1: 2- “Sa so’ona nunumi le lalolagi ma ‘ua gāogāo, sa ufitia fo’i le moana i le pōuliuli; na fegāoioia’i fo’i le Agaga o le Atua i le fogātai.”
‘Ua fa’amatala ai fōliga sa i ai mea ‘uma.
It describes the initial state of the earth as formless and void, with darkness over the deep waters, and a divine wind (or Spirit) moving over the waters.
O le Agaga Pa’ia o le Atua na fegaoioia’i i luga o le gāogāo ma le leai o se mea.

3. Kenese 1:3- ‘Ua fetalai mai le Atua, ‘Ia mālamalama; ‘ona mālamalama ai lea.
O le ulua’i mea na faia e le Atua, o le Mālamalama. O lea fo’i na fa’avae ai le a’oa’oga Fa’amatā’upu Silisili, o le Poto, o le Mālamalama lava lea. O le Pogisa, e noa. ‘Auā e lē mafai ‘ona iloa se mea i le Pōgisā.
O le isi mea tāua i le fuai’upu lea; “ O le Mamana o ‘Upu po o fetalaiga a le Atua.” Na o le ‘upu lava na malele atu, ‘ona liu tino lea o le fa’atonuga.
God commands light to exist, demonstrating the power of divine speech.

4. Kenese 1:4, ‘Ua silasila atu le Atua i le mālamalama, ‘ua lelei; ‘ona tu’u ‘ese’ese ai lea e le Atua o le mālamalama ma le pōuliuli.
‘Ua fa’amatalaina e le Matā’upu Silisili i le fuai’upu lea, le Tōfā Fetālaa’i, ma le Tōfā Liuliu a le Atua Silisili. O le Tōfā fa’avae i le Lelei.
God evaluates creation as good and establishes the separation between light and darkness.

5. Kenese 1:5- ‘Ua fa’aigoa e le Atua le Mālamalama, “O le ao.” A ‘ua fa’aigoa e ia le pōuliuli, “O le po.”
O le afiafi ma le taeao o le ulua’i aso lea.
‘Ua tātou mautaia i le fuai’upu lea, le vāevāeina e le Atua o le “Mālamalama ma le Pōuliuli.” Na ia fa’aigoa fo’i le Ao (Day), ma le Po (Night). O le ‘āmataga lea o taimi. Afiafi ma le Taeao, o le ulua’i aso lea o le foafoaga.

(i) ‘Ua fa’aalia ai le Silisili’ese o le Atua (It illustrates God’s sovereignty,
(ii). Le fa’atonuina o le Gaogao (the ordering of chaos), (iii). Le fa’atulagaina o Taimi. (the establishment of time and natural cycles).

TALATALAINA O LE UIGA O LE TAIMI.
*Talatala – To increase beyond the boundary.
A talatala le vāevāeina o le Ao ma le Po,
*E maua ai Afiafi, Taeao, Aoauli, vaeluapō, vaveao.
*E maua ai sekone, minute, itulā, aso, vaiaso, māsina, tausaga.
*E fa’apea fo’i Tau - Seasons: – Tau Māfanafana, (Summer), Tau To’ulu (Fall-Autumn), Tau Mālūlū (Winter), Tau Tutupu po o le Tau Totogo a’e o lā’au (Spring).
*E tofu itūaso ia, ma uiga.

O LE POTO SILISILI O LE ATUA.
I le taualuga o le Foafoaga a le Atua, na ia faia ai le tagata i lona fa’atusa pa’ia i le palapala. Na mānava i pogaiisu o le fa’atusa, ‘ona ‘avea ai lea ma tagata ola. O le paleali’i lea o lana Foafoaga ‘uma.
Na tu’u e p**e i le fa’ato’aga. Pau lava le tūlafono, ‘aua ne’i pa’i i le Lā’au e iloa ai le Lelei ma le Leaga.
O le Lelei ma Leaga, o ata fa’atusa na o le Mālamalama ma le Pōuliuli na mua’i faia i le aso muamua.
O lea fo’i na fa’atonuina ai e le Atua le ulua’i tagata, ‘ia ‘aua ne’i pa’i i le Lā’au ne’i o la iloa le Leaga. O le taunu’u, o le Oti.
‘Ua tātou iloa le taunu’uga o le ulua’i tagata. Na la ‘aia le fua o le Lā’au. Na lē usita’i i le Atua, ‘ae ‘ua usita’i i le Gata, le Perenise o le pōgisā. O le p**e o Leaga, o i ai le Oti. ‘Na malaia ai ma le Foafoaga ‘uma. ‘Ua oti fo’i le ulua’i tagata.

‘UA FOLAFOLAINA LE FA’AOLATAGA.
Kenese 3:15 O le ulua’i Evagelia lea. O le ulua’i folafolaina lea o le Fa’aolataga a le Atua.
*The Protoevangelium - “first gospel.” The earliest announcement of God’s plan of redemption.

‘Ua fa’ata’oto ai, a’oa’oga fa’avae fou o le Matā’upu Silisili, i le Atua.
1. O le fete’ena’iga a le Lelei ma le Leaga.
(Ongoing Struggle Between Good and Evil).
O le fete’ena’iga e a’afia ai le ulua’i tagata ma le Gata. O le taua i le va o le agasala ma le amiotonu. O le a fa’aauau ifo i fānau a le fafine ma fānau a le Gata i tupulaga ‘uma.

*O Fānau a le fafine, o suli tagata ia o Atamu ma ‘Eva.
*O fānau a le Gata (metaphorical), o tagata ‘ua amio fa’atemoni. Tagata ‘ua fiafia e fai amio leaga, ‘ae le o amio Lelei, pei ‘ona finagalo ai le Atua.
O lea na fa’atusa i ai e Iēsu Ta’ita’i o le Lotu Iutaia.

*Mataio 12:34, Fānau a gata fe’ai e, outou o lo’o leaga, e mafaia fa’apēfea ‘ona outou ‘upu lelei? ‘Auā o le tele o mea i le loto e tautala mai ai le gutu; 35 ‘ua ‘au mai mea lelei e le tagata amio lelei i mea lelei ‘ua teu i lona loto; o le tagata amio leaga fo’i, ‘ua ‘au mai mea leaga i mea leaga ‘ua teu i lona loto.

2. O le Mesia ‘ua Folafolaina: (Messianic Prophecy).
*O lau fānau fo’i ma lana fānau; na te tu‘imomomoina lou ulu.
‘Ua fa’auigaina i le Matā’upu Silisili iā Iēsu Keriso. O le suli fānau mai le fafine; o le a ia fa’ato’ilaloina le agasala ma Sātani.
*A o ‘oe (gata), e te tu‘imomomoina lona mulivae:”–“Bruising of the heel.”
‘Ua fa’atatau i le maliu o Iēsu Keriso i le Sātauro. “O le Oti,” o le fa’atusa le o le ulu o Sātani.

3. O le Atamai Fa’aola o le Atua. (Foundation for Redemption).
O le fa’aaliga fo’i lea o le Fa’aolataga mai le Lagi. E ui ‘ina ‘ua agasala le ulua’i tagata, ‘ae ‘ua toe fa’aalia le Alofa Mutimutivale o le Atua. ‘Ua fa’ata’oto ai le Fa’aolataga a le Atua. (God’s plan for redemption).

GOD’S REDEMPTIVE PLAN.
‘Ua tātou fa’alogo so’o i le fuaitau lea; “O le plan a le Atua.” O le Plan a le Atua, o lana Fa’aolataga lea na folafolaina mai ‘ina ‘ua agasala le ulua’i tagata i Etena. O le fa’aaliga lea o lona Atamai Pa’ia, pei ‘ona faia ai lana ulua’i Fa’amasinoga i le Va o Atamu ma Eva ma le Gata i Etena. Na folafola ai, o le a fānau mai le Tama, na te tu’imomomo le ulu o le gata; ‘ae o le a tu’i momomo e le gata, lona mulivae.
O le fa’amasinoga amiotonu na fa’aalia ai le Alofa fa’aola o le Atua i lana tagata.

O LE ATAMAI O LE ATUA IĀ IĒSU KERISO.
O Iēsu Keriso, o le fa’aaliga lea o le Atamai o le Atua. O le Alofa Lāvea’i lea o le Atua. O le Alofa Fa’amāgalo.
Pei ‘ona fai mai Ioane 3:16, “For God so loved the world, that he gave his only Son, that whoever believes in him should not perish but have eternal life.
*O lona fānau mai fa’apei o se tagata, pei ‘ona vālo’ia e Perofeta.
*O lona soifua ‘ātoa, ma ana a’oa’oga o le Mālō o le Atua.
*O lona Maliu i le Sātauro, ma lona Toetū mai, ‘ua taunu’u ai le P**e Aoao a le Atua.
O le Toto o Keriso na maligi i le Sātauro, ‘ua ‘uma ai le tāua o Taulaga na faia i le toto o manu; ma Taulaga na faia i mea o le tino.

TALITONUGA O IUTAIA. (Judaism).
O le talitonuga o Iutaia, o le afio mai o le Mesia, o le o’o mai lea o le fīlēmū i le lalolagi ‘uma. O le a lē toe i ai ni taua ma ni fevāevāea’iga. O le a toe pei o le ulua’i Foafoaga a le Atua na i ai i Etena.

TALITONUGA O KERISIANO.
E fa’avae fo’i talitonuga o Kerisiano i Tūsiga a Perofeta Eperu i le Feagaiga Tuai.
*Isaia 7:14-O le mea lea e tu’uina mai ai e le Ali’i lava le fa’ailoga iā te ‘outou; fa’auta, e to le taupou, ma fānau mai se tama tane; na te fa’aigoa fo’i iā te ia o Emanuelu. (God with us).

*Galuega 2: 1Ua o’o atu fo’i i le aso Penetekoso, sa i ai i lātou ‘uma lava i le mea e tasi ma le loto gatasi. 2Ona fa’afuase’i mai lea o le ta’alili mai le lagi, peisea’ī o le matagi ‘ua agi tele mai, ‘ua tumu ‘uma ai le fale sa lātou nonofo ai. 3Ua iloa fo’i e i lātou o laulaufaiva peisea’ī o le afi ‘ua vāevāeina, ‘ua nofo i o lātou luga tai’to’atasi. 4 ‘Ua fa’atutumuina fo’i i lātou ‘uma i le Agaga Paia, ‘ua afua ai ‘ona tautala i gagana ‘ese’ese, pei ‘ona foa’iina mai e le Agaga o le gagana iā te i lātou.

O le o’o mai o le Atamai o le Atua; o le afio ifo lea o le Agaga Pa’ia i tagata.
Le Agaga Pa’ia, lea na te ‘aumaia meaalofa ma le mālosi i tagata.
E faia ai fa’ai’uga Alofa e tusa ma le finagalo o le Atua.

‘Ona o Iēsu,
AMENE.

25/08/2026

KU'U ALOHA - AUE LE ALOFA I LA'U PELE.

18/08/2026

‘UA MATUA LE FA’ATUATUA
ASO SA: 16/08/2026
Rev. Lale Peteru

TEXT: Matthew 14:25-31
25Ua maliu atu Iēsu iā te i lātou i le leoleoga e fa o le po, ‘ua savali i luga o le vai. 26Ua iloa mai e le ‘au so’o o ia ‘ua savali i luga o le vai, ‘ona lātou atuatuvale ai lea, ‘ua fa’apea ane, “O le aitu; ‘ona lātou uiō ai lea i le mātata’u.
27Ona fetalai atu loa lea o Iēsu iā te i lātou, ‘ua fa’apea atu, “Ia outou loto tetele; o a‘u lava, ‘aua tou te mātata’u.
28Ua tali mai Peteru iā te ia, ‘ua fa’apea mai, “Le Ali’i e, ‘āfai o ‘oe, ‘ia e fetalai mai iā te a’u, ‘ou te alu atu iā te ‘oe i luga o le vai.”
29Ona fetalai atu ai lea o ia, “Inā sau ia.” ‘Ona alu ifo ai lea o Peteru nai le va’a, ‘ua savali i luga o le vai e alu iā Iēsu. 30Ua va’ai ia i le matagi ‘ua tetele, ‘ona fefe ai lea; ‘ona āfua ai lea ‘ona goto, ‘ua alaga, ‘ua fa’apea mai, “Le Ali’i e, ‘ia e fa’aola mai iā te a’u.”
31 ‘Ona ‘a’apa atu loa lea e Iēsu o lona ‘a’ao, ‘ua tago iā te ia, ‘ua fa’apea atu iā te ia, “O ‘oe na lē fa’atuatua itiiti, se a le mea ‘ua e māsalosalo vale ai?”

WEEK’S IBRA: Seasons of life. 2 Maturity.
TODAY’S IBRA THEME: Hard work deserves respect. E fa’aaloaloina le galue fa’amāoni.

INTRODUCTION.
‘Ua ‘ou suia le Tusi Faitau e Lāuga ai.
O lo o fa’aauau māfaufauga i le ‘Autū mai le vaiaso ‘ua te’a– “Seasons of Life – Vaitau o le Olaga.”
1.O le vaiaso ‘ua te’a, na fa’asolo māfaufauga i le ‘autū, “Nurture - Fa’afaileleina o le Ola.”

2.A’o le vaiaso nei, ‘ua liliu ane māfaufauga i le, –“Seasons of Life - “Maturity – ‘Ua matua.”
*Cambridge Dictionary: Maturity - Fully developed physically; full-grown.
*Theology: Maturity - is a lifelong process of growing in knowledge, character, and practical faith, anchored in Scripture and empowered by the Spirit.
O le va’ai lea Fa’amatā’upu Sislisili. O le soifuaga matua, ‘ua aofia ai le tino, māfaufau, loto ma le agaga. ‘Ua maua’a a’oa’oga a le Tusi Pa’ia, i le ola. ‘Ua ta’iala fo’i le musumusuga a le Agaga Pa’ia.

‘AUTŪ ASO SA: - “Hard work deserves respect. E fa’aaloalogia le galue fa’amāoni.”
O la’u fa’asāmoa lea. ‘Ua ‘ou suia le galue mālosi, i le galue fa’amāoni. O le fa’amāoni i ala o le Atua, o lagi soifua na, o le Ola Fa’atuatua, ‘ua matua.

DEVELOPMENT.
‘Ua ta’oto Polokalame fa’avae a Ekalesia Kerisiano e fa’afailele ma fa’aolaola ai le Ola o tagata.
‘Ae ‘oute fia tautala i Polokalame a le EFKS mo le fausia o le Ola Fa’ale-agaga o tagata Sāmoa mai le itiiti.
1. O le A’oga Faife’au.
>Faitau Pi. E fa’amāsani ai tamaiti i Mata’itusi ma Fa’aleoga.

II. Vasega muamua e o’o i le Vasega 6.
>‘Ua fa’aa’oa’o ai ‘ona tusitusi ma faitau tusi.
>‘Ua a’oa’o ai fo’i Matā’upu o le Poto Salalau, Tala o le Tusi Pa’ia, Matā’upu Silisili Fa’avae ma Talitonuga Fa’avae o le Ekalesia a Keriso.

III. O le Lotu a Tamaiti.
>E a’oa’o ai fa’atinoga o Tala o le Tusi Pa’ia.
>E a’o ai tauloto ma Pesega Fa’aleagaga (Songs).

IV. Fa’alāpotopotoga mo tagata mātutua.
(i) ‘Au Taumafai – Christian Endeavor. Bible Study.
>O su’esu’e i Tusi Pa’ia.
(ii). ‘Au Leoleo – Fono Tatalo. Prayer Meeting.

V. Parachurch organizations- Leadership training.
(i). Boys Brigade – 1940s.
(ii). Girls Brigade.
(iii). A’oga Aso Sa & Autalavou.- 1960s.

MATURITY – ‘UA MATUA.
O Polokalame ‘uma ia ma nisi, sa a’oa’oina ai le Olaga Fa’atuatua o tagata. ‘Auā e lē sologa lelei le Olaga. O taimi ‘ua lelei, o taimi fo’i ‘ua māsei. A’o taimi o faigatā, ma puapuagā, e lu’itauina ai le Ola Fa’atuatua.
O itūaso ia, e naunau ai le tagata fa’atuatua i le fia inu o lona agaga i le Fa’amasinoga Amiotonu a le Atua.

TĀTOU SU’ESU’E I LE MATAIO 14:1 – 33.
1. Mataio 14:1 – 13. O le tipi’esea o le ulu o Ioane le Papatiso: ‘Ua atuvale Herota Anetipa ‘ina ‘ua fetuleni atu tagata i le fa’aaloalo i le Papatisoga a Ioane. O fa’aaliga ia o le mata’utia o le si’omaga o le galuega a Iēsu.
2. Mataio 14:14 – 21.
O le fāgaina o le motu o tagata e 5,000 i ‘āreto e 5 ma I’a e 2. ‘Ua fa’aalia pea le mana o Iēsu, i vāvega.

O LE FA’ATUATUA ‘UA MATUA.
Na silafia e Iēsu, o le fasiotia o Ioane, o se fa’amata’u i tagata ‘ua mulimuli mai. Peita’i, o le fafagaina o le 5,000 i areto e 5, ma I’a e 2, o se vāvega e fa’atupu mālosi i le fa’atuatua o ona So’o.
Na ‘auina atu ona so’o i le va’a, i le isi itū; ‘ae alu na o ia i le mauga e tatalo. O le Tatalo, o le ‘au’upega e tāuluuluola ai le Fa’atuatua; se’i o’o ‘ina Matua (full-grown).

O TOFOTOFOGA O LE FA’ATUATUA.
Le malaga lea na afatia ai i totonu o le vasa. E lē gata o le mālosi o le matagi, a’o galu mālolosi. ‘Ua vāivāi fo’i e tau alo. ‘Ua fefefe.

O LEOLEOGA O LE PO.
Fai mai le tala a Mataio, na silafia e Iēsu le atuatuvale o ona so’o, ‘ae fa’ato’ā maliu ane Iēsu i le Leoleoga e 4 o le po. O le vaevaeina o le Po i Leoleoga, o le faiga a Fitafita Roma. E 4 vaega o Leoleoga o le Po.
1.6.00pm – 9.00pm.
2.9.00pm – 12.00am.
3.12.00am – 3.00am.
4.3.00am – 6.00am.
O Leoleoga ia, mo le saogalēmū i le pōgisā. O le Leoleoga, e fa’atino i le mataala. O le Leoleoga e 4, o le vaega tūgā lea o le po. O le itupō lea, ‘ua vāivāi le mataala. ‘Ua ‘e’eva ma ma’a’a laumata e pupula.
A’o le itūaso lea, e iloa ai le Fa’atuatua ‘ua matua. O le itūaso o le Tatalo fa’atauānau i le Atua ‘ia afio ifo lona mataala, ‘auā ‘ua ‘uma le mālosi fa’ale tino.

‘UA SAVALI IĒSU I LUGA O LE VAI.
Fai mai Mataio, ‘ua alu le po o māfatia le ‘au so’o i le tauivi ma le matagi ma le galu. ‘Ae i le taimi o le Leoleoga e 4, ‘ae va’aia loa Iēsu, ‘ua savali mai luga o galu ma le sou o le vasa. Na manatu le ‘au so’o, o se aitu. ‘Auā e leai se tagata ola, e savali mai luga o le vai, i le afā ma le sou o le vasa.
Peita’i, Mataio 14: 27: Ona fetalai atu loa lea o Iēsu iā te i lātou, ‘ua fa’apea atu, “Ia outou loto tetele; o a‘u lava, ‘aua tou te mātata’u.
Na oso vave fo’i Peteru i le fia fa’amāonia po o Iēsu moni lea. Fai mai Peteru,
*Mataio 14: 28 ‘Ua tali mai Peteru iā te ia, ‘ua fa’apea mai, “Le Ali’i e, ‘āfai o ‘oe, ‘ia e fetalai mai iā te a’u, ‘ou te alu atu iā te ‘oe i luga o le vai.”
‘Ua fia fa’amāonia e Peteru le tulaga Atua o Iēsu, i ona lagona fa’atagata.
*Mataio 14: 29 ‘Ona fetalai atu ai lea o ia, “Inā sau ia.” ‘Ona alu ifo ai lea o Peteru nai le va’a, ‘ua savali i luga o le vai e alu iā Iēsu. 30 ‘Ua va’ai ia i le matagi ‘ua tetele, ‘ona fefe ai lea; ‘ona āfua ai lea ‘ona goto, ‘ua alaga, ‘ua fa’apea mai, “Le Ali’i e, ‘ia e fa’aola mai iā te a’u.”

‘AUA LE VA’AI I LE GALU.
Na mana’o Peteru, e fia savali i luga o le vai, fa’apei o Iēsu. Na talia e Iēsu. O lo o pōgisā Peteru, e 5 mea ogaoga o lo o tutupu i le taimi lea.
(i).O lo o agi le Afā (ii). O le galu ma le sou. (iii). O le suāvai, e lē mafai ‘ona savali ai se tagata.
(iv). O le Leoleoga e 4, – o le ītūlā pōgisā.
(v). ‘Ua matuā vāivāi. ‘Ua ‘uma le mālosi fa’atagata.

O IĒSU, O LE FĪLĒMŪ O IA.
I le lutaluta o le Tau, ma le mata’utia o va’aiga ‘uma ia, ‘ae savali mai ai Iēsu e lē fa’agae’etia.
Galo nimo iā Peteru, e lē mafai e le nātura tagata, ‘ona fīlēmū i mea ogaoga ‘ua tutupu o le Olaga.
Fai mai le tala, na o sina taimi na tāula’i ai lana va’ai iā Iēsu, ‘ae ‘ua va’ai ifo i le galu, ‘ona fefe ai lea. Na afua ai ‘ona goto ifo. Na toe ‘alaga atu iā Iēsu i le fia ola.
Fai mai le tala,
*Mataio 14: 31 ‘Ona ‘a’apa atu loa lea e Iēsu o lona ‘a’ao, ‘ua tago iā te ia, ‘ua fa’apea atu iā te ia, “O ‘oe na lē fa’atuatua itiiti, se a le mea ‘ua e māsalosalo vale ai?”
O le taimi lava e ‘ave ‘ese ai o tātou loto mai le Atua, tatou te goto ifo ai.

O LE FA’ATUATUA MOTO.
E faigofie ‘ona taulagi lo tātou fa’atuatua, i taimi o le solo lelei. Taimi o le saogalēmū. Taimi o le mālosi ma le mālōlōina. Taimi o le tamāo’āiga ma tāgolima. A’o le fa’atuatua moto le na.

O LE FILEMŪ O LE ATUA I LE GALU & AFĀ.
O le matagi ma le Galu ma pōgisā o le Leoleoga e 4, lea na fefefe ai le ‘Au So’o, ‘ae na savali mai ai Iēsu ma le lē fa’agae’etia.
O mea lava ia o lo o tutupu i o tātou Olaga i ‘Āiga, Nu’u, Mālō e fa’apea fo’i i Ekalesia.

‘AUA LE VA’AI I LE GALU.
O mea mata’utia o le Foafoaga, ‘ua na o le Atua na te p**ea. Pei ‘ona fai mai le Failauga i le Aso Sa ‘ua te’a.
*Failauga 3: O le mea ma lona tausaga i mea ‘uma, ma ona lava po i mea ‘uma lava i lalo o le lagi.
O le matua o le fa’atuatua, tātou te ola ai ma le iloa, ‘ua tu’u matā-maga e le Atua mea ‘uma. E i ai mea e le au i ai le mafai o le tagata.

O ROMA FOU! O LE PŪLOU ‘APA.
O fa’alagiga ia o le A’oga i Leulumoega Fou. O le Pūlou ‘Apa, o le mālosi fa’afitafita o le Mālō o Roma. O miti na a le Ekalesia Sāmoa, mo le lumana’i manuia. Na ‘avea ai Leulumoega pei o le mālosi fa’afitafita o le Mālō o Roma, e tāpena mai ai tama e o i Mālua.

O LE TINEI-AFI.
*O le Tinei Afi. – O le fale lea sa i Leulumoega Fou, e susunu ai afi o olaga tuai, na alu atu ma le tagata i lona ‘aiga ma lona nu’u i tua. E a’o ai le fa’alogo, usita’i ma le ‘onosa’i.
‘Ia ulufale i Mālua; ‘ua Matua le fa’atuatua. ‘Ua sui le amio. ‘Ua fa’alogo ma usita’i. ‘Ua saunia fo’i le ola e fai ma Va’a ma Ipu o le Tala Lelei a Keriso.
O le ‘auala lea na ui mai ai o tātou mātua i ulua’i tausaga o le Galuega Fa’afaife’au. (Late 19th Cent - Early 1900Cent). O lātou na, na o atu Fa’amisionare i Papua ma isi motu o le Pasefika, ma maliliu ai.

A LĒ MAUA I LEULUMOEGA, E MAUA I MĀLUA, A LĒ MAUA I MĀLUA, E MAUA I TUA.
O tupulaga na, na faia le ‘Upu Tausi; “A lē maua ‘oe i Leulumoega, e maua i Mālua. A lē maua loa ‘oe i Mālua, e maua la ‘oe i tua; i le Galuega Fa’afaife’au i le nu’u.”
‘Auā o le a e alu ma nisi uiga vāivāi, e le’i susunuina ‘ia mu ‘uma i le Tinei-Afi i Leulumoega ma Mālua.

TOE VALA’AUINA REV. OKA FAUOLO E P**E I MALUA.
Fai mai Rev. Oka Fau’olo, o le finagalo o le ‘Au Toea’ina, na toe tōfia ai lā’ua ma lona faletua o So’oletaua, e P**e i le Kolisi i Mālua i le fa’ai’uga o le 1979/80. O le Miti a Tamā o le Ekalesia i taimi ia.
‘Ua toe 20 tausaga, ‘ona ‘uma lea o le Meleniuma 1.
O tupulaga lalovaoa, lātou te fa’aulufale le Ekalesia i le Meleniuma 2.
E tatau ‘ona tapena lelei ‘ia matua lo lātou Fa’atuatua (Spiritual Maturity), e fetaia’i ai ma suiga fou o le Lalolagi, i le Meleniuma 2.
(i). ‘Ua fa’atupula’ia le Tamāo’aiga o Sāmoa.
>‘Ua tupu fo’i le fa’a’oloaina o le ‘au faigaluega.
(ii). ‘Ua fotua’i mai Tekonolosi fou. O le a suia faiga.
O le a lu’itauina ai le Misiona a Keriso. O Afā ma Galu Lolo na, e matuā lōfia ai le Ekalesia a Keriso.

O LE LU’ITAUINA O LE FA’ATUATUA.
O le P**ega a Rev. Oka ma So’o Fauolo, na ma ulufale ai i le Kolisi i Mālua. E to’atele faife’au ‘ua tūla’i mai nei i Tofi Toea’ina ma Ta’ita’i o le EFKS fa’apea fo’i le EFKAS, na mātou a’o’oga ‘uma iā Rev. Oka ma So’oletaua.
Na lagona le leo o le uiō ma le muimui. ‘Auā ‘ua toe fa’aolaola e Rev. Oka Fau’olo ma So’oletaua le P**ega Fa’a-pūlou ‘apa a Roma Fou. Le Olaga Fa’a-Tinei-Afi i Leulumoega Fou.
Na manatu A’oa’o ma Faletua, ‘ua sāuā tele le Polokalame a Rev. Oka ma So’o. To’atele A’oa’o na fa’asala e Oka. E fa’alua ‘ona fa’asala a’u e Oka.
(i) ‘Ona e le’i malie Oka i le pupu’u o le ‘otiga o lo’u lauulu.
(ii). ‘Ona ‘ua lē fa’afo’i atu le suo, ma tu’u i le mea e tu’u ai i le fale o mea-faigaluega.
Na mātou toe galulue ma Oka ma So’oletaua i le P**ega a Apia i Sisifo, ma toe fa’amatala mai ai e Oka, le uiga o lona vala’auina e le ‘Au Toea’ina, e Toe Fuata’i le Kolisi i Mālua, ‘ona o suiga fou ‘ua fa’aolioli mai. E tatau ‘ona mālosi ma mautū le fa’atuatua o le ‘au faigaluega o tupulaga fou.

FA’AALIGA O LE FA’ATUATUA MATUA O REV. OKA FAUOLO.
Na mōlia Oka i luma o le ‘Au Toea’ina po o le 1997? ‘Ona ‘ua alu atu Oka i le pasi i le Aso To’ona’i na fai ai Fiafia a Tupulaga Talavou, ‘otegia fa’atasi ai ma le ‘Au Toea’ina o fai pea fiafia, ‘ae ‘ua ta le vavao o Faigalotu a Mālua i le 6.00pm.
Na Fono le ‘Au Toea’ina, ma poloa’iina ‘Oka, ‘ia tu i luma o le Fono Tele, e fa’ato’ese i le ‘Au Toea’ina.

I le taeao o le Aso Gafua na tau aofia ai le Fono Tele; na tu ai Oka ma fa’apea ana ‘upu.
“Talu lava ‘ina fa’au’u i lā’ua e fai ma faife’au mai le 1950s, sa p**e lava le Ekalesia i o la Ola. A fai mai e o i fea? Na fa’alologo lava usita’i ma o. O le usita’i lava lea iā Keriso, le Ao o le Ekalesia.
‘Afai la e i ai se amio ‘ua sesē a lā’ua ma lona to’alua i luma o le Atua, ‘ia fa’amāgalo mai lā’ua e le Atua.
‘Ae ‘āfai ‘ua lagomia le Tōfā a le ‘Au Toea’ina, ‘ona o le fa’atinoga a la tiute; o le mea la le na a le ‘Au Toea’ina. O le a la le uiga o le Sa o le faigālotu o le Fono Tele, e Leoleo e Mālua ma Leulumoega mai anamuā? E lē fa’apea a i ai Toea’ina, ‘ona soli ai lea o le Vavao o Faigalotu.”
‘Ona toe nofo lea i lalo.

I le matamata ita o le P**e a le ‘Au Toea’ina, ‘ona ‘ua tīgā i le alu atu o Oka tāofi Fiafia, ma ‘otegia fa’atasi ai ma Toea’ina sa i ai, ‘ona ‘ua ta le Vavao o le Faigalotu Afiafi, e le’i fefe ai Oka. Ha ha.
E le’i va’ai Oka i le P**e a Toea’ina, na fa’amata’u mai. Na tāula’i lana va’ai, “Ua ta le Vavao mo Faigalotu. ‘Ia fao fale tagata ‘uma, e fai lotu iā Iēsu.”

PESE AUALOFA - REV. OKA FAU’OLO & SO’O.
‘Ina ‘ua maliu Oka Fau’olo, na ma tūsia ma Vini le Pese aualofa mo Rev. Oka ma So’o. I lo ma talitonuga, fa’afetai ‘ua ma a’o’oga fa’afaife’au iā Oka ma So’o. E lē toe maua se isi e pei o Oka i le Ekalesia Sāmoa. O se ‘au’auna e matua i le fa’atuatua. E loloto lana Tōfā fa’ale-aganu’u Sāmoa. E mata’u i le Atua. E lē fefe fo’i i se tagata ola.

Na tu’itu’i mai e Nanai Viellani le ma potu i le 6.00am. Fai mai, “Ua maliu Oka.” Na ‘ou nofo a’e i luga, ma saofa’i loa i le piano. Na vave oso mai le fati i lo’u māfaufau. Na puna mai manatu ma ‘upu.
E 1.30pm, ‘ua ‘uma ‘ona fatu le Vi’i o Oka. E le’i tau su’eina ni ‘upu e fa’amatala ai lea ‘au’auna aogā a Keriso.
Na fa’apea mai le mātou Ekalesia EFKSNZ New Vision, o le a totogi o mātou pāsese ma le fānau e malaga i Sāmoa e ‘auai i Toe Sauniga o Rev. Oka Fau’olo; e lagiina ai le Pese aualofa i lea ‘au’auna a Keriso, ‘ua Matua lona Fa’atuatua.
Na mātou malaga i Sāmoa. Na usu ai le Vi'i o Oka Fau'olo, i lona Sauniga Fa'ale-āiga iā Ligaliga. Ma lona Toe Sauniga i le Malumalu EFKS i Fusi Safotulafai, 'ina 'ua 'uma le Molimau a So'oletaua.

O LE TALI O LE VI'I O REV. OKA FAUOLO:
Oka se, ‘Ua mālō le tau.,
Le faiva e ‘a’au aga’i i le āu.
Sa e tolo i le tai gau,
Sa e tofu i le tai tatau.
O lou Matai lea ‘ua vāla’au,
“Oka! Sau ua māe’a au fe’au.”

Fai mai le tatalo a Iēsu i le mauga o Olive, “Lo’u Tamā e, ‘aua le faia lo’u loto; a’o lou finagalo.”
E le’i fefe Iēsu i mea leaga ma sāuaga, e o’o i le Sātauro ma le Oti. ‘Aiseā? E P**e aoao le Atua.

'AUA LE FEFE I TAGATA, 'AE 'IA MATA'U I LE ATUA.
‘Aua tatou te va’ai i Galu ma Afā o fa’afītāuli, o fetuleni mai. E māgoto ai. Tāula’i le va’ai iā Iēsu.
Fa'ato'a fefe lava le tagata o le Atua, 'ina 'ua agasala i le Atua.

O le fa’amāoniga lenā, ‘ua matua lou fa’atuatua.

‘Ona o Iēsu,
AMENE.

*Ua 'ou tu'u fa'atasia le Lauga o le Vaiaso 'ua tuana'i ma le Lauga o le vaiaso nei.

Send a message to learn more

Address

Auckland
2022

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Rev. Iosefa Lale Peteru posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Shortcuts

Share