Rev. Iosefa Lale Peteru

Rev. Iosefa Lale Peteru Contact information, map and directions, contact form, opening hours, services, ratings, photos, videos and announcements from Rev. Iosefa Lale Peteru, Religious organisation, Auckland.

31/05/2026

E ILOA 'OE I LAU GAGANA.

O LE GAGANA, E MAMANA TOE MAMALA.
Composed By Rev. Lale Peteru & the PUNIALAVA'A 2005.

29/05/2026

FALEA’OGA O SĀMOA ANAMUA
A*O FARAILE: 29/05/2026
Rev. Lale Peteru.

‘UPU TOMUA.
E i ai lo’u tei (atali’i o le tuagane matua o lo’u Tinā), e Igoa iā Lāfaele Silao Filipō Manup**e Tamaaleve’a.
O le tuagane matua lava o lo’u Tinā e suafa iā Silao, na usu iā Fa’agi Lemalu, Faumuinā Tu’aopepe o Gagaifo Lefaga. Sa soifua ma nonofo i Suga, Vailele.

O LE FANUA O SUGA.
E tele le Tala fa’a*olopito o lo o i le nei fanua.
‘Ae o le a ‘ou lē talatalaina ia mea. O Tala o le mātou ‘āiga, ne’i iloa fua e nisi tagata. Ha! Ha!

O le lau'ele'ele lea, e tau i le tuā'oi ma Letogo, na fa'atau fa'a'aimamago e le Kamupani fa'atau fanua o le D.H.P.G. Formerly Godefroy and Sohn, i le 1870s.
Na faia ai Fa'ato'aga a Siāmani, e tau i le Tuasivi, tuā'oi ma Sāfata.
Na tu'uina 'uma 'ele'ele na iā Siāmani, iā NZ, 'ina 'ua p**e NZ mai le 1914 - 1961.
'Ina 'ua Tuto'atasi Sāmoa i le 1962, na tu'u 'uma ai 'ele'ele ia, i lalo o le fa'alāpotopotoga e igoa o le WSTEC - Western Samoa Trust Estate Corporation. (E aofia ai Vailele, Vaitele, Mulifanua etc.)

(1).O le itū i Sasa’e, lea ‘ua tu ai nei le Maota o le Ao o le Mālō Sāmoa.
(2). O le itū i Sisifo o le fanua lea, na fōa’i e o mātou tua’ā iā Bishop Broyer o le Katoliko Roma i le 1880.
O lalo ifo i le sami, o lo o i ai le Vaipuna, e Igoa o "Puna-loa." Sa inu 'uma ai le nu'u mai anamua.

Sa nonofo ai pea, le fānau a Manup**e Tamaleve’a i le fanua. Na fānau ai lona atali’i o Filipōletōfā. Na fānanau ai fo’i le fānau a Filipō; ma nisi o mātou le generation 4.
O lo o tanu ai lo’u p**e i le fanua lea. He! He!

O le 1970, na o atu ai Katinale Pio ma fausia ai le Nofoaga a “Little Sisters of the Poor.”
Na fa’aigoa e Katinale Pio, iā Mapuifagalele. O le Igoa mai lona nu’u o Falealupo.

Atonu o manatua e nisi le Tama'ita'i Sa o Maria Akenese, le P**e o le Nofoaga i Mapu-i-Fagalele i le 1970s. Na tagata-valeina i luma o le fale'oloa o Eveni i Apia, e se tagata e ma'i le māfaufau. O lo o tanu ai lana afioga, i le fanua lea.

‘UA O SILAO & FA’AGI I GAGAIFO LEFAGA.
O le 1964, na o ai Silao ma Fa’agi i Gagaifo Lefaga, ma nonofo ai. O le a ‘ou le tā’ua le māfuaga na alu ai Silao i le ‘aiga o Fa’agi i Gagaifo, Lefaga.
O le 1967, na toe sau ai Lāfaele mai Gagaifo, ma mātou nonofo i Vailele. O se fiafiaga lea iā te a’u, ‘auā ‘ua i ai le uso matua. E matua atu Lāfaele iā te a’u. ‘ua fa’alagolago fo’i i ai fe’au ‘uma.

Na fānau lo’u uso o Pati i le 1961. Na toe fānau Nimarota i le 1967. 'Ae fānau le uso ui'i o Filifiliga-fa'atali-ile-Lagi, i le 1972. A'o teine 'uma le fānau. E mātutua isi iā a'u. A'o a'u lava le "Ali'i-o-'āiga."
O le atali'i mātua o le fānau.

‘UA TOE SAU LĀFAELE, I VAILELE.
E sau Lāfaele mai Gagaifo Lefaga, ‘ua matuā poto lava i le faiga o fe’au o le fatu ‘āiga. ‘Auā o le poto lea o a’oa’oina ai fānau i nu’u i tua.

*E poto Lāfaele i fe’au o le tūnoa.
>Faiga o suāvai, saka etc.
>A’e i le niu, ‘ulu.

*E poto e fāgota.
>E lelei tele lana fāgota maulu ma le pa’u-meme’i ma le matatao, e fana ai i’a i le sami.

*E ‘au mālosi i le fai ma’umaga.
>E ‘au mālosi i le lafo vao, to tiapula.
>E mālosi fo’i lona ua i le amo ‘avega. ‘Aemaise o le taloloa a le mātou nu’u i Vailele, e i luga o mauga i gā’uta o Letogo ma Lauli’i. E a’e i mauga, ma ifo i vanu.

*E poto Lāfaele e fana manu.
>A ma o i le ma’umaga, e fana manu atu i le ‘auala; i le fana meme’i.

MANULELE O SĀMOA.
‘Oute manatua ai manu o le togāvao o Sāmoa i na tausaga.
>Segavao, Segasegama’u’u, miti, fuia, manutagi, manumā (m) & manulua (f), tōlai, se’u, O manu lata ia.

'Auā o lupe ma fiaui, ‘ua sola i le vao loloto ma le tuasivi.

*O le po, ma te o fo’i ma Lāfaele e fana pe’a.
‘Auā o le po, e felelei mai ai le taulaga-pe’a mai le vao, i le ‘a’ai. E ‘ai ‘ulu, vavae, fetau ma talie. O lā’au ia e maua i le ‘a’ai ‘ua nonofo ai tagata.
O le uiga o le nei tūsiga, o lo’u toe tōmanatu i si o’u uso o Lāfaele. Na gata le a’oga palagi a Lāfaele i le Felela i Mulivai (Marist), ‘ona o ai lea ma ona mātua i le ‘āiga o lona Tinā i Gagaifo Lefaga i le 1964.

O LE ‘ĀIGA & NU’U, O LE FALEA’OGA LEA I LE POTO I AGANU’U SĀMOA.
E ‘ese’ese lava falea’oga. O le falea’oga lava o tamaiti Sāmoa anamua, o le ‘āiga. E le’i a’oa’oina le Gagana Sāmoa ma Tu ma Aganu’u Sāmoa i se Falea’oga pei ‘ona faia i a*o nei. Sa a’o i le va’ai, fa’alogo ma fa’atino.

*Tūnoa (Umukuka): – A tautala i le gagana o le tūnoa, e mālamalama lelei, ‘auā na mu i le ‘a’asa o le umu. E mālamalama i le tele o Vao-Gagana e maua mai ai.

*Taloloa (Fa’ato’aga): – A tautala i ‘upu o Velevelega, e mālamalama lelei ‘auā na ‘ai e loata. Ha! Ha!
E mālamalama i Tuā'oi o fanua ma 'Ele'ele o lona Gafa. Fa'apea le tele o Vao-Gagana e maua mai ai.

*Sami: – A tautala i ‘upu o le gātaifale, e mālamalama lelei ‘auā na tau pāpā taliga i le māulu i le faiva, e fana mai se i’a e tali ai le sua a le matai ma taumamafa ai le ‘āiga. Male ma'osi'osia i le valusi e lapa pe a maulu i le va-i-ania.
'Aemaise, le tele o Vao-Gagana e maua ai.

*O ‘Upu o Lāuga, o le Fono a Matai: E mālamalama lelei i le Saofa’iga a le nu’u pe a Fono. Ali'i o Tala. O Tulafale i le Talaluma ma pou o Lāuga. E mālamalama i Igoa-Ipu ma le Va-i-'Ava o Fale'upolu.

*O le lu’ilu’iina o le Alofi: Saunia o le ‘Ava.
>E a’o mai i le Saofa’iga a ‘Aumaga ma Taulele’a.
Ma le Vao-Gagana e maua ai.
O mea 'uma ia, e a'oa'oina ai le Atamai i le Va Fealoa'i & Fa'aaloalo.

*O faiva Alofi-lima o Tama’ita’i: Sa ola i le ‘Au Se’e o le Aualuma. Ma le Vao-Gagana e maua ai.

PE A NA FA’AILOGA LE POTO FA’ASĀMOA.
O mea ia, na a’oga ai si o’u uso o Lāfaele. O le matuā poto lava.
A’o le mea sili na ‘ou va’ai i ai, o se tagata usita’i i o matou matua. E lē tali Lāfaele i se ‘upu. E Ioe lava ia i fa’atonuga ‘uma; ‘aemaise i lo’u Tinā lona (aunty).

A fa’amau-fa’ailoga le atamai o Lāfaele e tusa ma A’oa’oga fa’aonapō nei, ‘ai lava o le MA Level.

'Ua sa’o ai Dr. Aiono Fanaafi. "A na fa’amau fa’ailoga le tŏmai o tātou Tagata Sāmoa, e anoanoa’i tagata e PhD Level, iā tātou lava Tu ma Aganu’u Sāmoa. E ui ‘ina lē iloa tautala Fa’aperetania."

‘UA TOE ALU LĀFAELE I GAGAIFO LEFAGA.
Na ‘ave a’u e le Matāgāluega o A’oga a Sāmoa e a’oga i Perth i le 1979. ‘Oute fo’i mai i le 1980, fai mai lo’u Tinā, ‘ua alu Lāfaele i le Malaga a Gagaifo Lefaga i Tutuila. Na alu atu Lāfaele, ma nonofo ai ma le Tama’ita’i Tula, Am. Sāmoa. Na o atu ai lava i Amerika.

O le tausaga e 2023, na maua ai le tala, ‘ua maliu Lāfaele i Tula Am. Samoa. Sa nonofo ai ma si ona to’alua ma le fānau.

RIP my Brother Lāfaele Silao Lemalu, Faumuinā, Tuaopepe, Fonoti ('Iva), Samoa, Savai’inaea Tamaaleve’a.

Rev. Lale Peteru.

27/05/2026

PENETEKOSO, O LE GAGANA A LE-ATUA.
A*O SA:24/05/2026
Rev. Lale Peteru.

Scripture:
OT: Genesis 27:18 – 26. NT: Acts 2:1 – 13.

TEXT: Acts 2:1-4: The Coming of the Holy Spirit.
Ua o’o atu fo’i i le a*o Penetekoso, sa i ai i lātou ‘uma lava i le mea e tasi ma le loto gatasi. 2 ‘Ona fa’afuase’i mai lea o le ta’alili mai le lagi, peisea’ī o le matagi ‘ua agi tele mai, ‘ua tumu ‘uma ai le fale sa lātou nonofo ai. 3Ua iloa fo’i e i lātou o laulaufaiva peisea’ī o le afi ‘ua vāevāeina, ‘ua nofo i o lātou luga tai’to’atasi. 4 ‘Ua fa’atutumuina fo’i i lātou ‘uma i le Agaga Paia, ‘ua afua ai ‘ona tautala i gagana ‘ese’ese, pei ‘ona foa’iina mai e le Agaga o le gagana iā te i lātou.

INTRODUCTION.
1.O le a*o nei, o le A*o Sa o le Penetekoso. ‘Ua fa’amanatuina e le Ekalesia Kerisiano i le Lalolagi.
“Pentecost, e fa’aliliu mai i le ‘upu Greek word meaning “fiftieth.”
Originally referred to a Jewish harvest festival called the “Feast of Weeks or Shavuot.”
“Shavuot” – O le “Tausamiga o Va-i-a*o Sa e fitu.”
E fa’amanatu ai le tu’uina ifo o le Tūlafono iā Mose mo Isarā’elu. Na fa’apea fo’i ‘ona fai ma Tausamiga o le seleselega o Saito ‘ina ‘ua taunu’u i Kanana.
*Esoto 34: 22E te faia fo’i le tausamiga o va-i-Sāpati, o le fa’apolopolo o le seleselegāsaito, ‘ātoa ma le tausamiga o le fa’aputugāfua ‘ina a ‘uma le tausaga."
O le fa’ailogaina o le ‘āmataga o le Seleselegāsaito ma le fa’ai’uga.

O LE FA’ALIGA FOU O LE ALOFA TŪNOA.
I le va’ai Fa’amatā’upu Silisili, o le tu’utu’u fa’a*olo lea o Sauniga tetele na fa’amanatu e Isarā’elu, mai anamua, lea ‘ua taualuga i le Penetekoso.
(i). O le tu’uina ifo iā Mose o le Tūlafono mo Isarā’elu,
(ii) O le Tausamiga o Va-i-a*o Sāpati e fitu.
(iii). Lea ‘ua tupu tonu ai ma le Afio ifo o le Agaga Pa’ia.
O le fa’aaliga fou (New Vision) lea ‘ua lē gata iā Isarā’elu, ‘ae o le Tala Lelei ‘ua aofia ai Gagana ‘ese’ese.

O LE GAGANA FA’AOLE’OLE A IĀKOPO.
Fai mai Isa’ako ‘ina ‘ua alu atu lona atali’i o Iākopo ma le mea’ai, ‘ina ‘ia fa’amanuia mai;
*Kenese 27: 21Ona fai mai ai lea o Isa’ako iā Iakopo, “Lo‘u atali’i e, sōsō mai ia, ‘ina ‘ia ‘ou tagotago iā te ‘oe, po o ‘oe lo‘u lava atali’i o Esau pe leai? 22 ‘Ua sōsō atu Iākopo iā Isa’ako lona Tamā; ‘ona ia tagotago mai ai lea iā te ia, ‘ua fai mai, “O le leo, o le leo lea o Iākopo, a o lima o lima ia o Esau.”
E ui ‘ina tāua*o Isa’ako, ‘ae na ia lagona le leo fa’a’ole’ole ma le fa’alata o lona atali’i o Iākopo.

PENETEKOSO, O LE GAGANA O LE LELEIGA MAI LE ATUA.
O le māfua’aga lea na filifilia ai e Misionare o le LMS le vaitau le nei, e faia ai le Fono Tele i Mālua.
E potopoto mai ai le Ekalesia Sāmoa; Manu’a, Tutuila, Aunu’u, Upolu, Manono Apolima, Savai’i ma Tokelau e fa’atalitali le afio ifo o le Agaga Pa’ia.

O A MAI O TĀTOU LEO I LE PENETEKOSO?
O le a la tātou va’ai i leo a tagata i a*o nei?
Manaia le ‘ālalaga o tagata i le fa'amanatu o le Penetekoso.

Peita’i, o laulaufaiva lava ia e vivi’i i Falesā i Tapua’iga, i A*o Sa;
O laulaufaiva fo’i ia, o lo o fai maia ‘upu māsoā i luga o Social Media i a*o ‘uma.
‘Ua taufa’asesē le Gagana i le Social Media.
‘Ua fa’atelenoa e le gagana tamali’i’aga o tagata.
‘Ua saei e le gagana Fa’asinomaga o tagata.
Peisea’ī, ‘ua maua le fa’amalieina, ma le fa’afiafiaina o loto i tala fa’atīgā ma Fa’alumaluma i isi tagata.
‘Ua faifili le gagana a tagata i ‘Āiga, Nu’u, Mālō, e o’o lava i le Ekalesia.
‘Ua soliuga le Va Tapuia o Mātua, Tuagane & Tuafafine i le Gagana Māsoā ‘ua lē popoi lava.
‘Ua ‘avea le Lautusi o Talanoaga (Face book), ma Tusi Fa’atonu ‘upu o le Gagana Soliuga ma Māsoā, o leo o tagata lē māfaufau.

O LE GAGANA E MAMANA TOE MAMALA.
O le A*o Penetekoso, na fa’aalia ai le Gagana a le Atua. Le Gagana e Mamala toe Mamana.
O le Gagana Alofa. Fa’amāgalo, ma Fa’aola. E ‘aumai ai le Fīlēmū i tagata ‘uma.
O le Gagana a le Atua, na soloia ai pa vaeloto o le fa’ailoga-lanu, fa’aitū’au, feitaga’i ma le fasioti.
E mata’utia le gagana na lafo e tagata iā Iēsu. O ‘upu leaga, feanu, sasa, fa’alumaluma, le pale tuitui i lona ao; na tutu’i ona ‘a’ao i le Sātauro. Na sunu’i lona itū i le tao. ‘Ae le’i sesē lava lana gagana.
Fai mai si ona leo; “Luke 23:34, “Father, forgive them, for they do not know what they are doing.”

Fai mai le Pese EFKS 220;
Ieova e, lau afioga, o le afi ma’ama’ai
E mu ai le otaota, i o mātou loto nei.

O le Penetekoso, o le afio ifo o le Agaga Pa’ia i le Afi, e Papatiso ai le tagata fa’atuatua. E susunu ai mea leaga i o tātou loto, ma gutu. Tātou te lē toe tino iā Esau, ‘ae leo iā Iākopo.

‘Ona tātou tautala lea i le Gagana a le Atua, o le Alofa.

‘Ona o Iēsu, Amene.

18/05/2026

LĀUGA- SOIA LE POPOLEVALE.
A*O SA: 17/05/2026
Rev. Lale Peteru.

TUSI PA'IA:
Feagaiga Tuai: Kenese 12:10-20.
Feagaiga Fou: Mataio 6:25 – 34.

WEEK’S IBRA: Doubts and Fears. Māsalosaloga & Popolega.
TODAY’S IBRA: Fears. Popolega.

TEXT: Genesis12:13 “Say you are my sister, so that it may go well with me because of you and that my life may be spared on your account.”

ABRAHAM IS THE SYMBOL OF FAITH.
‘Ua iloga lava Apera’amo i le Tusi Pa’ia i lona fa’atuatua i le Atua. I lona talitonu, usita’i, fa’amoemoe ma fa’alagolago i le Atua. O ia le tagata na ulua’i osi feagaiga ma le Atua; na ‘āmata ai le Tala Fa’a*olopito i le Tusi Pa’ia. O le Tala fo’i lea a Islam i ana Tūsiga Pa’ia – Quran.

*Genesis 12;2 – 3. The Call of Abram.
12: 2 I will make of you a great nation, and I will bless you and make your name great, so that you will be a blessing. 3 I will bless those who bless you, and the one who curses you I will curse, and in you all the families of the earth shall be blessed.

Peita’i, i le matā’upu o le asō, ‘ua fa’aalia ai le vāivāiga o Apera’amo. ‘Ina ‘ua o i ‘Aikupito, na popole Apera’amo, ne’i fasioti o ia e tagata; ‘ae fao lana avā o Sarai. Na manatu ai, e faa’ole’ole iā Farao ma ‘Aikupito, o Sarai o lona tuafafine. ‘Ua lilo iā Apera’amo, ‘ua na lāfoa’i Sarai i se tūlaga maulalo; e fai ai ma mea ta'alo a tagata.

A ‘ua silisili ai lona lāfoa’ia o le Atua na la osi feagaiga i le ‘āmataga. ‘Ua popole Apera’amo, ‘ua sa’ili ala ai mo lona lava saogalēmū.
‘Ae ui i lea, na fa’amāoni pea le Atua i lana feagaiga ma Apera’amo. ‘Ua ia puipuia pea i lā’ua.

*Kenese 12: 17A ‘ua fa’atīgaina e Ieova o Farao ma lona ‘āiga i mala tetele ona o Sarai le avā a Aperamo.
*Kenese 12:20 ‘Ona poloa’i atu lea o Farao i ona tagata iā te ia; ‘ona lātou tu’uina atu ai lea o ia la te o ma lana avā, ‘ātoa ma ana mea ‘uma.

ABRAHAM’S STORY CHALLENCHES US TO REFLECT:
‘Ua fa’amanatu mai le vāivāiga popole o Apera’amo mo i tātou. O le nātura fa’atagata lea. O le popole, e fulitua ai i le moni, ma mimilo le amiotonu, ne’i a’afia.

O a mea ‘ua sili ‘ona fa’apopoleina ai tātou i le Ola?
(i). O lo tātou Saogalēmū.
O le popole, e faia ai fa’ai’uga sesē. E lē manatu fo’i i le a’afia ai o nisi tagata. E fa’apito ai fa’ai’uga tātou te fai. E fa’ama’ite i fāufāuga leaga. E matuā moe’i’ini ai mata, ‘ae fai mea e sesē, e lē finagalo ai le Atua.
(ii). Tupe. – O lo tātou naunau i tupe, e fa’apōgisāina ai mata o le aga-alofa i le Atua ma isi tagata. Lea na to’ilalo ai Iuta, ‘ina ‘ua fa’alata lona Ali’i.

GOD’S MERCY IN THE FACE OF HUMAN FRAILTIES.
I le Kenese 20, na toe fai fo’i e Apera’amo le sesē lava lea. Na toe pepelo fo’i i le Tupu o Apimeleko, o Sarai, o lona tuafafine. Peita’i, e le’i mavae le fa’amāoni o le Atua e puipui iā Apera’amo ma Sarai.
‘Ua fa’aalia ai pea le nātura fa’apalepale o le Atua, i itūa*o e vāivāi ma sesē le tagata.

FEAGAIGA FOU.
‘AUA LE POPOLE I TUPE. E P**E LE ATUA I LE OLA.
Matthew 6: 25 – 34, Do Not Worry.
25 “Therefore I tell you, do not worry about your life, what you will eat or what you will drink, or about your body, what you will wear. Is not life more than food and the body more than clothing? 26 Look at the birds of the air: they neither sow nor reap nor gather into barns, and yet your heavenly Father feeds them. Are you not of more value than they?
27 And which of you by worrying can add a single hour to your span of life?
28 And why do you worry about clothing? Consider the lilies of the field, how they grow; they neither toil nor spin, 29 yet I tell you, even Solomon in all his glory was not clothed like one of these. 30 But if God so clothes the grass of the field, which is alive today and tomorrow is thrown into the oven, will he not much more clothe you—you of little faith?
31 Therefore do not worry, saying, ‘What will we eat?’ or ‘What will we drink?’ or ‘What will we wear?’ 32 For it is the gentiles who seek all these things, and indeed your heavenly Father knows that you need all these things.
33 But seek first the kingdom of God and his righteousness, and all these things will be given to you as well.
34 “So do not worry about tomorrow, for tomorrow will bring worries of its own. Today’s trouble is enough for today.”

O le vaega le nei o le Lāuga a Iēsu i le Mauga, ‘ua lapata’iina ai, “Ia tūmau fa’atuatua i le Atua.” O le Atua na faia le Foafoaga ‘uma, na te fa’atonu le Ola o mea ‘uma. E aofia ai manulele ma lā’au o le vao.

O le ‘oa (tupe), e leai se ola (it’s material). E lē fa’atonuina e le tupe le ola o le tagata. O le tagata, na te pūlea le fa’a*oa*oaina o tupe.
E lē o fai mai Iēsu, “E leaga le ‘oa.” NO! NO! NO!
A sesē le fa'a*oa, 'ona a'afia lea o le tagata. (We suffer the consequences of our wrong acts). E lē o se fa'asalaga mai le Atua.

PRIORITIZE OUR BUDGETS.
The problem is, “How we Budget! Prioritize our budget. Allocate our financial resources effectively to meet our most important needs and goals.
O le fa’afītāuli numera tasi, o le fa’aaogā sesē e tagata, o meaalofa a le Atua. ‘Aemaise, le fa’amalie ai mana’oga leaga. ‘Ona fa’atagā mativa lea ma oi. E silafia mai e le Atua o tātou uiga fa’a’ole’ole pei o Apera’amo.

‘Ia fa’amuamua mea e sili ‘ona tāua.
Our first priority must be our portion for God. (Tithe – 1/10th for God). O le tali fa’afetai lea a le tagata, i le alofa mai o le Atua i le ola, mālosi, poto ma mea ‘uma, ‘ua fa’amalieina ai mana’oga tatau o le ola o le tagata.

Fai mai Tāvita i le Salamo 23; “O Ieova o lo’u leoleo mamoe o ia, e leai se mea ‘oute mativa ai.”

‘IA GATA MANA’O, I MEA ‘UA TĀTOU MAUA.
O le Tūlafono lona sefulu na tu’u ifo e le Atua iā Mose mo le nu’u, “Aua e te mana’o..,” ‘Ia gata o tatou mana’o i mea ‘ua fōa’i mai e le Atua i o tātou lima. ‘Aua le fia p**a. ‘Aua le fia isu ‘umī. E le finagalo ai le Atua.

Popole is a sign of NO FAITH in God.
>It leads to covetousness (greed).
>It leads to robbing God, of His portion from our service and commitment to Him.
>It leads to making wrong personal decisions.

Tātou fa’atuatua i le Atua. O ia le P**e Aoao. Pei ‘ona fa’ailoa mai iā Iēsu Keriso.
‘Ona agatonu lea o tātou māfaufau i ala amiotonu o le Atua. Tātou te lē toe popolevale, ma tau ‘ole’ole, e tau sa’ili so tātou saogalēmū.

I le suafa o Iēsu, Amene.

14/05/2026

100 TAUSAGA O AVELE. (TALANOAGA MA SAVEA AL-HARRINGTON 2024.

10/05/2026

AFUTOTO TA’AITŪLAGI
A*O SA: 10/05/2026
Rev. Lale Peteru.

O le a*o nei, ‘ua fa’ailoga ai le ulua’i tausaga o le ma granddaughter. O le afafine o Nanai Viellani & Fuimaono Merelisa. ‘Ua mātou fa’amanatu fa’atasi ma le A*o o Tinā.

O le A*o To’ona’i:10/05/2025, Middlemore Hospital;
*4.44pm] - Na telefoni mai ai Nanai Viellani, ‘ua fānau e Fuimaono Merelisa le pepe teine.

IGOA O LE PEPE.
*Na fa’apea mai Nanai, ‘ua la manatu e fa’aigoa iā “Afutoto.” O le Igoa lea o le Tinā o Nanai, o Vini.
*‘Ae second Name i le Suafa o le Tinā o Fuimaono. "Ta’aitulagi."
O le isi lea suafa o Lili Fa'apoi.

TALA’AGA O IGOA:
O le taimi lea o le vevesi o ‘Upufai o le Mālō o Sāmoa. Na matuā ‘up**eagaina ai le afioga a Fiamē Nāomi Matā’afa. O lea na fausia ai le Igoa o le pepe e fa’apea;

1.AFUTOTO-I-NAFA-O-’UPUFAI-OLE-MĀLŌ-O-SĀMOA. O le Igoa muamua lea o Vini.

*Autalaina o ‘Upu i le Igoa:
*Afutoto: – Fa’aliliu mai le ‘upu, o le Gagana Eleni o le, “Hematidrosis.” ("Hee-muh-tih-DROH-sis.")
From the Ancient Greek words for "blood" and "sweat," literally meaning "sweating blood."
A rare condition where a person sweats blood from their skin, often without any injury.
Triggered by intense physical or emotional stress, such as anxiety or fear.

*Luka 22:44, ‘Ua puapuagā o ia, ‘ua atili ai lana tatalo; o lona afu fo’i ‘ua pei o ‘alu‘alu toto ‘ua pa’ū ifo i le ‘ele’ele.”

* Nafa: – Duties & Responsibilities.
* ‘Upufai o Mālō: – Politics.
* Sāmoa: – Sāmoan Government.

FATU’UPU O LE GAGANA:
* Afutoto-i-nafa-o-‘upufai-ole-Mālō-o-Sāmoa.
*Translation: Fiamē sweats blood in agony of Sāmoan Politics.

2. TA’A-ITŪLAGI-LE-NU’U-O-ALELE.
O le suafa lea o Lili Fa'apoi, le Tinā o Fuimaono Merelisa.

*Autalaina o ‘Upu i le Igoa:
*Ta’a: – To lure, To tempt someone, by offering some form of reward.
*Itū + Lagi: – A side of the heavens. Four corners of the earth.
*Ta’a + Itūlagi: – To choose favourably.
*Le Nu’u: – A group of people. 'Āiga Tautai-Professional fishers.
*Alele: – O le Faiva o I’a Sa (laumei). Turtle Fishing method.

MĀFUA’AGA O LE IGOA.
O le “Alele,” o le faiva o I’a Sa anamua, e fai i le moana. O le faiva lea o Laumei. ‘Ua na o Tautai matapalapala e fili ai le ‘au faiva. E lē o fa’atasi fo’i Tautai.
A iloa e le Va’a-Tautai, ‘ua muamua isi va’a i Sasa’e, ‘ona o lea i Sisifo. A mautala fo’i ‘ua muamua se isi Va’a-Tautai i Saute, ‘ona o lea Mātū.

FATU'UPU O LE GAGANA.
*Ta’a-itūlagi-le-nu’u-o-Alele.
*Translation: Professionals, choose the best when they go out on a turtle fishing expedition.

*Manuia le A*o mo Tinā ‘uma.

*Fa'amanuia fo'i le Atua i le fa’amanatuina o le ulua’i tausaga o le Ui’i, o le nei ‘āiga.

Rev. Lale Peteru.

07/05/2026

'UA SA'O AI LE MUĀ-GAGANA A SĀMOA;
"UA LĒ ‘ĀSINO.” 😂🤣

Address

Auckland
2022

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Rev. Iosefa Lale Peteru posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share