Was ist die Webseite?

https://www.facebook.com/106574925094096/

Hrvatska katolička misija Würzburg

Startseite
Deutschland
Würzburg
Hrvatska katolička misija Würzburg

Hrvatska katolička misija Würzburg okuplja sve ljude dobre volje hrvatskog govornog područja.

Die Kroatische Katholische Mission in Würzburg vereint alle Menschen guten Willens im kroatischen Sprachraum.

15/08/2026

"U one dane usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin." Lk 1,39

Na kraju ovog predivnog dana svetkovine Velike Gospe želim vas vjernike sve pozdraviti i čestitati vam ovaj dan.

Šaljem vam sliku Majke Božje Nazaretske. Ovako ju doživljavaju njezini sunarodnjaci kršćani u Palestini. Ovo je lik djevojke Marije koja je bosonoga potrčala rođakinji Elizabeti u goste. Jedna noga naprijed, ruke ispružene znak su brzog koraka kojim Marija žuri. Hiti u gorje.

Na svetkovinu Uznesenja Marijinog u nebo spominjemo se kako je Marija pohitila iz groba u nebo. Uskrsnula je i dušom i tijelom.

Molimo Marijin zagovor da i mi pohitimo izvršiti Božju riječ koju čujemo u svojoj savjesti. Nemojmo samostajati na mjestu već hrabro napravimo novi korak u svom životu.

Majko Božja Nazaretska moli za nas!

10/08/2026

Lijepom Našom 2026. 9. dio

Na Plitvicama smo odali počast i pomolili se na mjestu pogibije prvog hrvatskog redarstvenika policajca Josipa Jovića.

"Na područje Mukinja 28. ožujka 1991. g. stigla je skupina milicajaca Milana Martića iz Knina s ciljem onemogućavanja prosvjeda djelatnika poduzeća „Plitvice” protiv pripajanja tog područja tzv. SAO Krajini. Na koranskom mostu bile su istaknuta zastave „Krajine” i Jugoslavije, a odbor Srpske demokratske stranke u Titovoj Korenici 29. ožujka 1991. godine donio je odluku o promjeni strukture zaposlenih u Nacionalnom parku Plitvička jezera i time su čuvarsku službu preuzeli ljudi iz Knina.

Predstavnici mjesnih zajednica slunjske općine sastankom u Drežnik Gradu zaključili su da hrvatska Vlada ne poduzima ništa protiv nelegalne pretvorbe poduzeća „Plitvice” i tražena je akcija legitimnih organa Republike Hrvatske.

Policijske uprave Karlovac i Gospić su 31. ožujka 1991. godine u ranim jutarnjim satima uputile dio svojih snaga na Plitvička jezera sa svrhom uspostavljanja javnog reda i mira na tom području, na kojem su naišle na veliki broj barikada s kojih su srpski teroristi otvarali vatru na sva vozila koja su se tamo zatekla.

Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte, pancirka je bila probijena i brzo je prenesen do vozila hitne pomoći, ali je preminuo na putu do helikoptera.

Pokopan je uz sve vojne počasti, na mjesnom groblju u Aržanu."

https://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Jovi%C4%87_(redarstvenik)

10/08/2026

Lijepom Našom 2026. 8. dio

U Korenici smo zastali uz spomenik poginulim braniteljima u središtu grada. U blizini je spomenik i palim borcima iz II. svjetskog rata. Pomolili smo se i za pokoj njihovim dušama.

Strašno je otkriće da ni crkva sv. Jurja mučenika koja je uništena 1942. nije nikako obnavljana do oslobođenja od velikosrpske agresije. Štoviše građani su kamenjem crkve gradili ceste!!!

Na stranicama Turističke zajednice Korenice nalazim sljedeći zapis:

Crkva Sv. Jurja u Korenici
Katolička crkva u Korenici
Župnu Crkvu Sv. Jurja u Korenici, koja je sagrađena 175. godine, zapalili su partizani 1942. godine, a nakon 1945. godine njenim ostatcima mještani su nasuli lokalne ceste.

Nakon povratka slobode i demokracije 1995. godine župa Korenica počinje pisati nove stranice. Od 2002. godine korenički katolički vjernici imaju Crkvu kakvu zaslužuju.
https://www.discoverplitvice.com/informacije/crkva-sv-jurja-u-korenici/

Wikipedija:

Korenica je nastala i razvila se podno srednjovjekovne starohrvatske utvrde Mrsinj, koja je neko vrijeme bila sjedište Krbavske biskupije. Poznato je da je hrvatski ban porazio Osmansku vojsku kod potoka Korenice oko 1500. godine. Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. bilježi da u Korenici živi 119 vlaških obitelji.[5]

U Korenici se nalazi grob Ibrahima Sulejmana Bačića, paše s dva konjska repa (tursko odličje) koji je zajedno s jednim pristašom, zbog nemira u Turskoj 1831. prebjegao, te u listopadu iste godine umro.

Korenica je bila sjedište Koreničke kumpanije br. 6 koja je pripadala Otočkoj pukovniji Karlovačke vojne krajine.[6]

Ministar unutarnjih poslova Federalne Države Hrvatske, Vicko Krstulović donio je 5. listopada 1945. odluku o promjeni naziva mjestu Korenica u Titova Korenica. Odluka je stupila na snagu 5. prosinca 1945.[7] Prijašnji naziv vraćen je 25. srpnja 1996.[8] odnosno 7. veljače 1997. godine.[9]

Od 30. prosinca 1992. do 7. veljače 1997. postojale su na istome području sljedeće općine: Titova Korenica, Smoljanac i Udbina.

Velika prijeratna općina Korenica podijeljena je 1997. godine u 2 općine: Plitvička Jezera i Udbina.

10/08/2026

Lijepom Našom 2026. 7. dio

U selu Bunić naišli smo na župnu crkvu Blažene Djevice Marije koja je srušena još u II. svjetskom ratu i nikako do sada nije obnavljana. (Kao niti ona u Karlobagu.)

O crkvi nailazim na vijest od 2.2.2017. -

Ime maršala Austro-ugarske vojske grofa Gideona Ernesta Laudona neraskidivo je vezano uz Hrvatsku, Liku i selo Bunić. Bio je jedan od najvećih vojskovođa svojega vremena, strateg koji je ratovao diljem Europe i čijom je zaslugom od Turaka oslobođen i Beograd. Dio svojega bogatog životopisa vezao je uz selo Bunić. Njegovom je zaslugom ondje 1743. sagrađena crkva od klesanoga kamena koju je posvetio dvojici prerano umrlih sinova. Povodom 300-te obljetnice njegova rođenja danas je ispred crkve Blažene djevice Marije u Buniću održana komemoracija. Govoreći o tom slavnom čovjeku načelnik Općine Udbina Ivan Pešut istaknuo je kako je maršal Laudon bio puno više od vojskovođe.
-Bio je čovjek zapamćen po svojem altruizmu, po vrlini da pomaže ljudima. Bio je graditelj infrastrukture i njegovom zaslugom načinjene su mnoge ceste na ovim područjima. Da bi zaustavio propadanje tla zbog pješčanika dao je u Šalamuniću posaditi tisuće hrastova lužnjaka. To područje je danas zaštićena park-šuma, Laudonov gaj. Ova crkva samo je jedan od objekata sagrađenih njegovom zaslugom. Ovdje lijevo od ulaza u crkvu maršal Laudon dao je sahraniti dvojicu svojih sinova, dječaka prerano umrlih od bolesti. Danas mu odajemo počast kao velikanu čije zasluge niti danas nisu dovoljno valorizirane, a na nama je da ih ne prepustimo zaboravu, rekao je tijekom komemoracije načelnik Ivan Pešut. Uz njegove najbliže suradnike komemoraciji su bili nazočni i malobrojni žitelji Bunića, kao i Ivan Došen iz Rijeke, Ličanin koji je svoj život posvetio otimanju od zaborava važnih obljetnica, ljudi i događaja koji su vezani uz Liku. Riječi molitve predvodio je korenički dekan vlč. Stjepan Zeba.
Crkva Blažene djevice Marije sagrađena je 1743. godine od kamena izvučenog kod Debelog Brda. Jedinu ličku crkvu u gotskom stilu sagradili su talijanski majstori. Crkva je srušena tijekom II. svjetskog rata, a njezinu obnovu započela je Gospićko-senjska biskupija.

https://www.lika-online.hr/marsalu-laudonu-u-cast/

10/08/2026

Lijepom Našom 2026. 6. dio

Kod mjesta Ljubovo je veliki spomenik "Pobjednik" posvećen svim hrvatskim braniteljima iz tog kraja kao i ubijenim vojnicima mirovnih snaga Unprofora.

"Nemoj me nikada zanijekati brate,
Nit se stidjeti ove svete stijene!
Ja sam umeo za Hrvatsku i za te;
Ti živi Hrvatsku i živi mene!"

A.N.T. Šutra

10/08/2026

Lijepom Našom 2026. 5. dio

Nastavili smo put kroz Gospić. Za žrtve velikosrpske agresije iz Široke Kule i okolice pomolili smo se kod spomenika pored crkve u Širokoj Kuli.

10/08/2026

Lijepom Našom 2026. 4. dio

U mjestu Kaniža na ulazu u Gospić pomolili smo se poginulim braniteljima

10/08/2026

Lijepo Našom 2026. 3. dio

Na put smo krenuli od Karlobaga, preko Gospića i Korenice, Slunja i Vojnića, Gline i Petrinje, preko Novske do Davora na Savi.

08/08/2026

Lijepom Našom 2026. 2. dio

Na usponu preko Velebita odmah iza Baških Oštarija nalazi se spomenik poginulim pripadnicima Specijalne policije u Domovinskom ratu.

Velebit nije samo planina, on ima posebno značenje, pogotovo za one koji su na njemu boravili, a pogotovo za ratne pripadnike Specijalnih jedinica policije MUP-a RH”, napisano je uz spomenik velebitskim herojima podignut u mjestu Rizvanuši kraj Gospića za sve poginule pripadnike Specijalne policije na toj planini

Šest udruga Specijalne policije iz Domovinskog rata: Ajkule – Rijeka, Alfa – Zagreb, Delta – Županja, Grom – Karlovac, Roda – Varaždin i Tigar – Gospić okupilo se 14. ožujka 2013. u Gospiću i pokrenulo zajednički i partnerski projekt izgradnje spomenika pod nazivom Velebitskim junacima, u čast pripadnicima Specijalne policije MUP-a poginulim tijekom Domovinskog rata na širem velebitskom području.

"Na spomeniku je 27 kapljica krvi koje simboliziraju 27 rana. Svaka simbolizira jednog od 26 poginulih specijalaca, a preostala jedna rana i kapljica krvi simbolizira sve ranjene hrvatske branitelje."

"Spomenik je na toj lokaciji podignut jer se tu nalazi ulaz u srce Velebita i tim su putom prošli gotovo svi specijalci u Domovinskom ratu. Izgrađen je od bijelog monolitnog bloka koji svjedoči o čvrstom, snažnom tijelu, braniteljima kao stupu obrane, na kojem su uklesana imena 26 poginulih hrvatskih heroja. Individualnim pristupom svakom od njih, žrtve su dobile trajni podsjetnik u obliku rana, ožiljaka, kapljica krvi isklesanih od crvenog velebitskog kamena. Crveni kamen spojen u bijeli dalmatinski čine jedno tijelo kao simbol zajedništva. Unutar bloka utisnuta su polja hrvatske šahovnice i križa, a kompozicija krvi i rana tvori križ koji je mjesto utjehe i pijeteta. Na spomeniku je 27 kapljica krvi koje simboliziraju 27 rana. Svaka simbolizira jednog od 26 poginulih specijalaca, a preostala jedna rana i kapljica krvi simbolizira sve ranjene hrvatske branitelje. Autor spomenika akademski je kipar Petar Dolić. Dana 12. svibnja 2017. spomenik su otkrili ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i djeca poginulih velebitskih heroja. Spomenik je zalog i trajni podsjetnik na godine teških borbi, stradanja, tuge, ali i ponosa, hrabrosti, vjere u vlastite snage i sposobnosti, te na odlučnost hrvatskog malog čovjeka, hrvatskog specijalca da obrani svoju ulicu, svoj dom, svoj grad, svoju domovinu. Čuvajući spomen na neprocjenjivu ulogu Specijalne policije u Domovinskom ratu prisjećamo se brojnih bojišta na kojima su postrojbe boravile te viteški, časno i herojski izvršavale sve postavljene zadaće."

https://hrvatski-vojnik.hr/spomenik-velebitskim-herojima/

Adresse

Würzburg
97072

Telefon

+4915750703206

Webseite

facebook.com

Benachrichtigungen

Lassen Sie sich von uns eine E-Mail senden und seien Sie der erste der Neuigkeiten und Aktionen von Hrvatska katolička misija Würzburg erfährt. Ihre E-Mail-Adresse wird nicht für andere Zwecke verwendet und Sie können sich jederzeit abmelden.