HUSINO
Rudarsko mjesto Husino nalazi se u u sjeveroistocnoj Bosni, nedaleko od prometnice Sarajevo - Kladanj - Tuzla. Crtice iz daleke proslosti
Biskup fra Pavle Dragicevic u svome izvjescu iz 1742. godine navodi da je Zupi Soli pored ostalih mjesta pripadalo i mjesto Usino, koje je imalo 19 katolickih kuca i 177 katolika, a od toga je bila 131 odrasla osoba (koja se pricescuje) i 46 djece (nepr
icescenih). U izvjescu apostolskog vikara biskupa fra Marijana Bogdanovica iz 1768. godine u zupi Soli pored ostalih mjesta navodi se i mjesto Usino, s 36 katolickih kuca i 328 katolika, a od toga je bilo 215 odraslih osoba i 113 djece. Prema popisu biskupa fra Augustina Miletica iz 1813. godine u zupi Soli izmedju ostalih navode se i mjesta Usino i Dobrnja, s ukupno 92 katolicke kuce i 476 katolika, a od toga su bile 253 odrasle osobe i 223 djece. U Sematizmu Bosne Srebrene za 1856.godinu, a prema podacima iz 1855., u zupi Soli navodi se i mjesto Usino sa 67 katolickih obitelji i 515 katolika, a prema Sematizmu Bosne Srebrene za 1864. godinu mjesto Usino pripadalo je zupi Morancani, a imalo je 65 katolickih obitelji i 462 katolika. Sematizam Bosne Srebrene za 1877. godinu navodi da je zupi Morancani pripadalo i mjesto Usino, sa 64 katolicke obitelji i 372 katolika, a u Imeniku klera i zupa za 1885. godinu, prema podacima iz 1884., takodjer u zupi Morancani, spominje se mjesto Usino, koje je tada imalo 638 katolika. Prema Imeniku klera i zupa za 1910. godinu u zupi Morancani navodi se mjesto Husino, s 923 katolika, a u Sematizmu za 1932., koji donosi podatke iz 1931. godine, takodjer u zupi Morancani navodi se mjesto Husino, s 1354 katolika i 4 muslimana. Sematizam za 1961., a prema podacima iz 1959. godine, navodi da je Husino i dalje u zupi Morancani, a imalo je 1973 katolika. Zupa Rodjenja BDM, Husino
Dekretom Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog br. 1584/97 od 12. studenoga 1997., odvajanjem od zupe Morancani utemeljena je nova zupa i od tada ima svoje matice. Prema maticnoj zupi Morancani granica se proteze od Sevara sjevero-zapadno preko Sickog Brda, kiseljackim putem do muslimanskog groblja za Cerik, putem kroz muslimansko mjesto Cerik do magistralnog p**a Tuzla - Sarajevo i potokom Ljubaca kroz sumarak Bikovac i Prosine, gdje se spaja s granicom zupe Par Selo. Unutar ovih granica nalaze se zaseoci Nikesici, Zivice, Kiseljacka cesta, Grabik, Kropok, Ankovica, Pranjici, Kerosi, Bozici, Donje Petrovicde, Gornje Petrovice i podrucje uz magistralnu cestu Sarajevo - Tuzla. Na omanjem brijegu dize se svetiste Gospe Husnske. Jednobrodna je to crkvica sa zvonikom na procelju. U teskim vremenima bila je znak Gospine nazocnosti u puku. Svetiste je nastalo za turske vladavine, ali nema podataka ni kada ni kako. Prva je kapelica bila od dasaka i postojala je sve do 1921. Turska je vlast bila naredila da se premjesti na drugo mjesto. No, predaja kazuje da volovi nisu uspjeli pomaknuti kapelu. Nije se dala jer je u njoj bila zavjetna Gospina slika. Na mjestu gdje je bila drvena kapelica, 1921. godine sagradjena je veca i ljepsa kapela. Nakon osnivanja samostalne zupe u Husinu razmisljalo se o odredjivanju njezina sredista. Mjesto u kojem je zavjetna Gospina kapelica nije bilo pogodno ni pristupacno. Kupljena je obiteljska kuca s gospodarskim dijelom, koja je prilagodjena, a gospodarski je dio preuredjen u zupnu kapelicu. U crkvu je smjestena slika Gospe Husnske koja se casti 300 godina. Kapelicu je blagoslovio uzoriti kardinal Vinko Puljic 2. Zupom Husino upravlja dijecezanski (biskupijski) svecenik, a prema podacima od 31. prosinca 2001. imala je 614 katolickih obitelji s 1330 katolika. Broj katolickih obitelji i katolika po naseljima (lokalni nazivi): Ankovica - 24 katolicke obitelji sa 66 katolika, Bozici (90, 203), Dio uz autoput (34, 77), Grabik (76, 148), Kerosi (50, 98), Kiseljacki put (42, 88), Kropok (23, 51), Nikesici-Zivice (38, 72), Petorvice Donje (59, 148), Petrovice Gornje (92, 187), Tomici-skola (18, 34) i Pranjici (68, 158). VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA POCETKOM TRECEG TISUCLJECA
SARAJEVO - ZAGREB, 2004.
