Hotonj se nalazi na ulazu u Sarajevo sa sjevero-zapadne strane, na putu M-17. Graniči sa industrijskom zonom Pretis sa jedne i Kobilje Glave sa druge stane. Hotonj je bio u sastavu džemata Ugorsko. Prestankom ratnih dejstava došlo je do ogromnog priliva stanovništva, pa se sve više ukazivala potreba za organiziranjem zasebnog džemata. Sve veći broj polaznika vjerske pouke koji su išli u Ugorsko,
a zatim u Baricu, bio je razlog da se počne sa poukom u mjesnoj zajednici Hotonj. Tu su obavljani i teravih-namazi, koji su ranije obavljaniu privatnim kućama. u novembru (ramazan) dolazi do inicijative za gradnju džamije. Općina Vogošća obećava nepuna dva dunuma zemlje za izgardnju džamije i džamijske kuće i to unosi u regulacioni plan, a 30.12.2002. godine iz džemata na adresu Medžlisa IZ-e Sarajevo ide inicijativa za gradnju džamije. U tom periodu stiže i vijest da su hadži Besim –beg Tafiloski Halidović i njegova hanuma h. Fatima iz Struge (Labunište ,Makedonija) voljni kao vakifi preuzeti brigu oko finansiranja radova i materijala. Selim Balić, naš vrijedni džematlija i privrednik, je u ramazanu 2003. godine finansirao zemljane radove, a unuk vakifa, Nijaz Salkoski, preuzeo je brigu oko prenosa sredstava od djeda, vakifa i izvođenja radova na džamiji. Zidanje do visine mahfila i izljevanje ploče na mahfilu uradio je odmah iza ramazana. 30.03.2004. godine osnovan je i građevinski odbor, mada je svu brigu o gradnji vodio Nijaz Salkoski.Projektant džamije je inžinjer Irfan Selman. U međuvremenu se priprema dokumentacija za građevinsku dozvolu, a sve radove koordinira imam džemata Ugorsko-Hotonj, Zahid-ef. Radovi se intenziviraju u proljeće 2004. tako da su u toj godini završeni svi grubi radovi i pokrivanje. U proljeće 2005. godine oprema se objekat džamije iznutra i svana. Dolazak hadži Besim-bega i h. Fatime kod unuka krajem ljeta, a već su bili stari i oslabili, maksimalno je ubrzao radove i pripreme za otvorenje džamije, tako da je otvorenje bilo 5. oktobra 2005. , kome su prisustvovali i njeni vakifi. Prvu godinu od otvorenja džamije imamsku dužnost honorarno obavljaju imami,studenti: Emir-ef. Salić i Edin-ef. Mrkulić, a džumu-namaz Ahmed-ef. Ibrahimagić. Od oktobra 2006. godine imamsku dužnost preuzima stalni imam Zahir-ef. Karaman. O VAKIFU
Vakif džamije u Hotonju, Hadži Besim-beg Tafiloski je sa svojom hanumom hadži Fatimom živio u Labuništu kod Struge, Makedonija, u pobožnoj islamskoj porodici. Prema istraživanjima njegovih sinova njegovi roditelji su nekad bili pošli seliti iz Bosne u Tursku i zaustavili se, iz nekih razloga, u Strugi i tu zavatanili. Nosili su prezime Halidović. Hadži Besim-beg se bavio građevinom i trgovinom i lijepo živio. Koristio je svaku priliku da uradi neko dobro djelo. Djecu je odgajao u iskamskom duhu, pripremajući ih za pošten rad i činjenje dobra. Kada su djeca odrasla i mogla samostalno živjeti, sve potencijale je usmjerio u pravcu činjenja dobra. O svojim hajratima nije gotovo nikako govorio, kako i priliči islamskom poimanju činjenja hajrata, čak i njegovi najbliži su o tome saznavali slučajno i posredno. Jedne prilike mještani sela smještenog na obroncima planinskog gorja, između Zapadne Makedonije i Albanije, kupujući namirnice za domaćinstvo, ni ne znajući kome se obraćaju, pitaju jednog trgovca – a radilo se o unuku h. Besim-bega, dali poznaje tog čovjeka. Sa ushićenjem su mu pričali da je u njihovo selo prokrčio put,napravio školu, džamiju i ponudio plaćanje imama neko vrijeme. Tako je porodica saznala za taj njegov hajrat. Kada je rahmetli Besim-beg nakon razornog zemljotresa u Turskoj, otišao u posjetu rodbini u Adapazaru i vidio neke srušene džamije, jednu od tih je dao obnoviti o svom trošku. Kad se vratio u Makedoniju djeca i unuci su ga pitalizašto obnavlja džamije u Turskoj, a u Bosni je porušeno toliko džamija. On je odgovorio: „Nađite gdje u Bosni treba graditi džamiju.“ U međuvremenu njegov unuk, Nijaz Salkoski, je zasnovao porodicu u Hotonju, a to naselje naraslo u veliko naselje kome nužno treba džamija. Tako je Hotonj dobio vakifa džamije i džamijske kuće. Iz zahvalnosti prema vakifu džamija u Hotonju nosi ime „Hadži Besim-begova džamija“. Gospodaru naš, upiši ovaj hajrat u knjigu dobrih djela i uvedi vakife u Džennet. Amin!
جامعة هوتون –جامع الحاج بسم بيغ
يقع هوتون على مدخل مدينة سراييفو من جهتها الشمالية الغربية على طريق ام 17. و تحدها المنطقة الصناعية :"بريتيس و كوبيليا غلافا من الجهة الثانية . و كانت منطقة هوتون حتى بداية الحرب ضمن جامع اغورسكو. بعد انتهاء الحرب تزايد عدد السكان و كان هناك حاجة في بناء الجامع الخاص.و كذلك زيادة عدد الناس الراغبين في دراسة مبادئ الدين... في بارتيسا و كان ذلك سبببا في بداية انشاء التعليم الديني و اقامة الشعائر الدينية كصلاة التراويح.
في العام 2002 شهر نوفمبر-رمضان بدات فكرة بناء الجامع - و قامت بلدية فوغوشتشا بمنح 2 دونم من الارض لبناء الجامعة و بيت الإمام و تم ادراجها في الخطة و في 30/12/2002 تم تقديم الطلب لمجلس المشيخة الاسلامية.
و فيحينها وصل الخبر ان حاج بسم بيغ تافيلوسكي و زوجته فاطمة ارادا ايقاف اموالهما لبناء الجامع.
سليم باليتش تبرع باعمال الارضية و حفيد الواقف نياز سالكوفسكي اهتم بعملية نقل الاموال من جده و اتمام اعمال الجامع والقيام بعمليات صب الخراسانة و بدا البناء مباشرة بعد شهر رمضان في 30/03/2004 و تكون فريق البناء وقام الاخ نياز بالاشراف على عملية البناء و كان تصميم الجامع من قبل المهندس عرفان سلمان.
نبذة عن الواقف:
اسمهالحاج بسم بيغ تافيلوفسكي، عاش مع زوجته الهانم فاطمة في مدينة لابونيشتي قبر مدينة ستروغا في مقدونيا، و ينتمي الى عائلة متدينة، و حسب الروايات التاريخية فان عائلة الحاج بسم عاشت في البوسنة و كانت تريد الهجرة إلى تركيا غير انهم توقفوا في مقدونيا لأسباب غير معروفة و كان كنيتهم في البوسنة "خليلوفيتش"
كان حاج بسم بيغ مقاول و تاجر و عاش حياة رغدة، و كان من اهل الخير، و ربى اولاده في روح الاسلام و علمهم فعل الخيرات و اكتساب الرزق الحلال ، و كان يوجه امكانياته المادية الى أعمال الخير و كان يقوم باعمال الخير سرا و كانت تكشف بالصدفة.
ويحكى ان بعضالسكان على الحدود بين مقدونيا الغربية و البانيا اتو الى المحل التجاري من اجل شراء اغراض منزلهم و تكلموا مع صاحب المحل ( حفيد حاج بسم) من غير ان يعرفوا من هو و سالوه هل تعرف الحاج بسام؟ و تكلموا امام حفيده بالدهشة كيف ان جده عمل لهم الطريق و المدرسة الجامعة و دفع الرواتب للإمام و من هنا عرفت اسرته قصة اعماله الخيرية .
و بعد الزلزال المدمر الذي اصاب تركيا، ذهب الحاج بسم إلى تركيا لزيارة أهله في مدينة آدبازار و حينها شاهد مساجد مهدمة جراء الزلزال فقام بتشييد احدى الجوامع من نفقته الخاصة و حينما رجع الى مقدونيا ساله احفاده و ابناءه يا ابانا لماذا تبني المساجد في تركيا البوسنة هي اولى ان تبنى فيها المساجد ، فاجاب دلوني على مكان في البوسنة يحتاج الى بناء جامع و انا سابنيه و بعد فترة بسيطة تزوج حفيده- نياز سالكوسكي- في سراييفو في منطقة هوتون و هكذا اصبح لهوتون جامع حيث ان منطقة هوتن كانت في امس الحاجة الى الجامع, و سمى الجامع في هوتون باسم الواقف بجامع الحاج بسام، نسال الله ان يكتب عمله هذا من الحسنات و يرزق الواقف بالجنة. آمين